U kom pravcu ide novi soj omikron i treba li ga se bojati? Pada li interes za cijepljenje sa smanjenjem intenziteta četvrtog vala? Je li razumljiv otpor prema cijepljenju djece i kakva su europska iskustva? Kako zaštititi liječnike i zdravstvene radnike od agresivnih protivnika cijepljenja? O tome emisiji Hrvatskog radija "U mreži Prvog" urednica Jasmina Popović razgovara s Vesnom Višekruna Vučina iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Stipanom Jonjićem s Medicinskog fakulteta u Rijeci i Vesnom Štefančić Matić iz Hrvatske liječničke komore.
O omikron- soju
Vesna Višekruna Vučina kazala je da još ne znamo dovoljno o omikron-soju, ali sasvim sigurno izaziva oprez. Naglašava da će svaka zemlja za sebe donijeti mjere kako bi spriječila širenje omikron- soja.
- Pozvala bih sve da se drže mjera kako bi, u prvom redu, zaštitili sebe. Možda da promisle hoće li se okupljati u ovo blagdansko vrijeme, kazala je.
Prof. Stipan Jonjić naglašava da ono što sigurno znamo o novom soju je da se puno brže širi.
- Ta ga činjenici stavlja u poziciju da je puno opasniji od prethodnog soja, ali je, navodno, manje virulentan. Ako dođe do brzog širenja može rezultirati opterećenošću zdravstvenog sustava i nema govora da ne moramo paziti. Oprez, oprez i oprez!
Dodao je da ovaj virus uspješno izbjegava stečenu imunust i da će među zaraženima očito biti oni koji su se cijepili.
- Ostaje nam stanična imunost i zato se ponovno moramo cijepiti. Ne smijemo se opustiti u smislu - virus se adaptirao, neće biti ništa. Daj Bože da bude tako, ali, nažalost, neće biti tako. Nije jasno zašto bi on bio manje patogen, rekao je prof. Jonjić.
- Zbog promjena na šiljkastom proteinu, virus izbjegava imunosni odgovor, no mi generiramo jako puno antitijela na različite epitope, ako imamo više antitijel veća je šansa da nas oni štite. Tijekom "booster" doze "busterira" se i stanična imunost i tijekom ispitivanja zaključilo se da to koristi. Što se tiče normalnih situacija, prvi bih se složio da netko tko se dva puta cijepio ne treba i treću dozu, ali biologija ovog virusa je takva da nas sili na to i moramo se cijepiti, naglašava prof. Jonjić.
Napadi na zdravstvene djelatnike
- Ne znamo koliko točno će trajati pandemija, ali je činjenica da ona generira emotivne rekacije ljudi. Zdravstveni radnici su u posljednje vrijeme iznimno opterećeni, pacijenti traže pomoć i svjesni smo da se ova situacija u zadnje vrijeme intenzivirala. Govor mržnje, prijetnje, nasilje - to su ekstremne situacije koje nastaju kao posljedica nezadovoljstva s jedne strane a s druge strane su očekivanja i nemogućnost građana da sagledaju širu sliku, da svatko od nas kao pojedinac preuzme odgovornost za ono što mi činimo u ovoj epidemiji, kazala je Vesna Štefančić Matić.
- Trebamo prepoznati ključni problem, a to je da je bilo kakav oblik nasilja neprihvatljiv, a i zakonom je reguliran. Mi očekujemo konkretnu zaštitu nadležnih institucija, s jedne strane, a s druge strane bismo voljeli da bilo kakva sumnja na to bude uvijek prijavljena kako bi se preveniralo, kazala je Štefančić Matić. Dodala je da su prijeteće poruke zdrastvenim djelatnicima čin pritiska i uznemiravanja i za Hrvatsku liječničku komoru sasvim neprihvatljive. Očekuju adkevatne reakcije propisane zakonom.
- U ovoj nam je sutuaciji najvažnije da se prijave adekvatno adresiraju, jer ukoliko se to ne učini, postoji bojazan da bi se ovakve situcije ubuduće mogle događati u puno intenzivvnijem obimu, kazala je.
