Prošla je godina bila rekordna – svoj je novi trajni dom pronašlo 189 djece. Proces posvajanja se ubrzao, ali ni izbliza onoliko koliko bi trebao. Najveći je problem što djeca nerijetko godinama zapnu u sustavu. To znači da se roditelji za njih ne brinu, a u pravilu ih se ne žele odreći.
"I mi kao okolina vjerojatno lakše osuđujemo roditelja kada se odrekne djeteta, nego kad mu se oduzme sudskim putem. Na neki način moramo odgajati cjelokupno društvo da su to daleko odgovornije odluke i da je to veći iskaz ljubavi i brige za svoje dijete", rekla je Jasna Ćurković Kelava, ravnateljica Doma za djecu Zagreb za dnevnik.hr.
Centri za socijalnu skrb i sudovi, smatraju iz udruge Adopta, biološkim roditeljima daju možda i previše šansi za popravak.
"Zaboravlja se da davanje šansi biološkim roditeljima, ako smo svjesni i suočeni s time da se oni uporno ne unapređuju svoje okolnosti i svoje ponašanje i funkcioniranje, istovremeno oduzimamo šansu djetetu za zdrav razvoj, za nekakvo sretnije djetinjstvo u krugu obitelji", rekla je Dubravka Marušić, izvršna direktorica Adopte.
Ćurković Kelava je tijekom razgovora s Barbarom Štrbac, reporterkom Dnevnika Nove TV, navela upravo jedan takav primjer.
"Sad imamo jednog dječaka koji je kod nas u domu 3,5 godina i kojeg nikada biološka mama nije posjetila niti je pokazala brigu o njemu. Donesena je prvostupanjska odluka o oduzimanju roditeljskog prava za tu mamu. Mama se žalila na tu odluku i postupak i dalje traje", istaknula je.
Slučajevi poput ovog sudovima bi morali biti apsolutni prioritet, a to je uvidjelo i Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.
"Uspostavljena je suradnja s Ministarstvom pravosuđa i uprave radi koordinacije rada sudova i žurnosti u postupanju kada je riječ o osobnim pravim djeteta", stoji u objavi Ministarstva.
Djeca postaju "neposvojiva"
Za mnogu djecu procesi počinju prekasno pa predugo ostaju u instituciji ili u udomiteljskim obiteljima.
"I nakon proteka godina – kad se pokrene postupak pa se dođe na sud, pa na sudu traje još nekoliko godina – djeca dođu u dob kad na neki način postaju neposvojiva i kad ne postoji interes potencijalnih posvajatelja za njih", rekla je Ćurković Kelava.
Od 205 posvojive djece, mnoga spadaju upravo u tu kategoriju teže posvojiviih.
"Dužina čekanja da se posvojenje realizira značajno ovisi i o spremnosti potencijalnih posvojitelja da posvoje dijete više životne dobi, dijete s teškoćama u razvoju ili zdravstvenim problemima te spremnosti da posvoje više djece, braće i sestara", piše u objavi Ministarstva obitelj i socijalne politike.
Problema je još pregršt, ali sustav se, kažu svi sugovornici s kojima je Štrbac razgovarala, ipak počeo kretati u pravome smjeru.
