Danas se nastavlja četvrta i prva radna sjednica Županijske skupštine Splitsko-dalmatinske županije.
Točka koja je donijela veliku raspravu zasigurno je bila ona o Izvješću o stanju u zdravstvenoj ustanovi - Dom zdravlja Splitsko-dalmatinske županije za 2020. godinu s Prijedlogom zaključka o prihvaćanju. 24.Izvješće o stanju u zdravstvenoj ustanovi Domu zdravlja Splitsko-dalmatinske županije za 2020
Više od 11 i pol milijuna kuna u minusu
Na početku se vijećnicima obratio ravnatelj Doma zdravlja Splitsko-dalmatinske županije Marko Rađa.
"Dom zdravlja skrbi i pokriva oko 25 do 30 posto određenih timova. Često u svakodnevnom radu predstavlja problem što je sve dom zdravlja i da je svaki problem vezan uz dom zdravlja", kazao je na početku Rađa.
Nije sve tako crno
"Veliki problem, a to je vidljivo u izvješću je u negativnom poslovanju", govori Rađa.
Naime, više od 11 i pol milijuna kuna u minusu je Dom zdravlja Splitsko-dalmatinske županije poslovao u 2020. godini.
Iako je naglasio da je to neuspjeh, njihov uspjeh, kaže rađa je otvaranje nove tri specijalizirane ordinacije. Osim toga obnavlja se odjel radiologije i nastavak tog projekta je ove godine.
"Moram izraziti veliko žaljenje što nije više privatnih ordinacija uključeno u ovaj važni i uspješni projekt", kazao je Rađa.
Navodeći ostale projekte i uspjehe nabrajao je ulaganje u prostore za razne ambulante i medicinske ustanove diljem Dalmacije, od Splita do otoka, pa do Sinja, Makarske i Vrgorca.
Nadalje, Rađa je kazao da im je odbijen i ostao nepotpisan ugovor od strane HZZO-a za SKZZ djelatnosti (akutni i palijativni stacionari, hemodijaliza, specijalističke ordinacije).
"Do dana današnjeg nema odgovora od HZZO-a", kratko je kazao između ostalog ravnatelj Doma zdravlja SDŽ.
"Imamo i planove za adaptacije i ulaganja u infrastrukturu za narednu, točnije ovu godini", kazao je dok je navodio projekte te je naglasio da će nastaviti surađivati sa lokalnim samoupravama u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Najveći problemi su, navodi ravnatelj, nedostatak zdravstvenog kadra, nepostojanje državnog sustava financiranja specijalizacija (ove godine je potrebno preko 70 specijalizacija iz obiteljske medicine) i nepostojanje sustavnog stimuliranja kadra za ostanak i radu u malim sredinama.
Prijeti nam totalni kolaps
U dugom izlaganju SDP-ovac Joško Markić komentirao je izvješće ravnatelja Marka Rađe.
"Prijeti nam totalni kolaps primarne zdravstvene zaštite!", kazao je Markić te je u dugom govoru kazao i ovo:
"Ministarstvo zdravstva i HZZO su zaboravili na Dalmaciju, a naš Dom zdravlja se ne uspijeva dovoljno nametnuti zdravstvenoj administraciji. Skandalozno je da nemamo reguliran ugovor s HZZO-om oko specijalističko-konzilijarne službe i da naši liječnici rade u sivoj zoni. Taj maćehinski odnos državne administracije prema nama se mora promijeniti te tu očekujem zajedništvo svih nas.
Više osoba u Hrvatskoj nego u bilo kojoj drugoj državi članici EU-a navodi da njihove zdravstvene potrebe nisu zadovoljene zbog udaljenosti i loše pristupačnosti. Uvjeren sam da je upravo stanje u našoj županiji velikim dijelom razlog tog neslavnog vodećeg mjesta. Naša Zagora i otoci, ali nažalost i priobalje suočavaju se s višegodišnjim snižavanjem razine dostupnost mnogih zdravstvenih usluga. O neprihvatljivo dugim listama čekanja za specijalističko-konzilijarne preglede na tercijarnoj razini itekako dobro znamo. O stanju s pedijatrijom i ginekologijom na razini primarne zdravstvene zaštite su također svi već dobro upoznati, ali tek nas čeka najgori scenarij kada za koju godinu mnogi liječnici obiteljske medicine dođu u dob za umirovljenje. A o tome treba razmišljati 7-8 godina ranije.
"Ovakav pasivan i defetistički stav se ne smije čuti. Želimo ambiciju i odlučne poteze"
Svi pratimo porast bolničkih specijalizanata posljednjih godina, što je pohvalno, međutim specijalizacija obiteljske medicine nema. Posao obiteljskim liječnika je iznimno važan, oni su prvi kontakt s bolesnikom i riješe preko 80% njegovih poteškoća. Nešto malo novih specijalizacija je raspisano prije nekoliko godina preko EU projekta i odonda zastoj. I ravnatelj u svom Izvješću navodi da bi u 2021. trebalo 72 liječnika uputiti na specijalizaciju iz obiteljske medicine, a bit će ih upućeno nula! Neprihvatljivi su mi navodi Uprave u Izvješću da je upitno bilo kakvo daljnje školovanje zamjena za one koji će uskoro u mirovinu. Dom zdravlja je odgovoran za organiziranje zdravstvene zaštite na svom području. Ovakav pasivan i defetistički stav se ne smije čuti. Želimo ambiciju i odlučne poteze.
Osim loše kadrovske perspektive, od Uprave Doma zdravlja očekujem i aktivniji posao oko rješavanja i raščišćavanja vlasničko-imovinskih odnosa prostora u kojima se nalaze službe Doma zdravlja, posebno u dijelu oko plaćanja najma. Dio najma koji DZ plaća vlasnicima prostora, a dio tih vlasnika su jedinice lokalne samouprave, je veći od najma koji Domu zdravlja plaćaju ugovorene ordinacije. Tako se generira gubitak i ja apeliram na sve da se ovo pokuša solidarno riješiti.
Što se financijskog dijela Izvješća tiče – manjak Doma zdravlja u ovoj godini je 11 milijuna kuna i pokrit će se viškom iz prethodnog razdoblja. Zašto su obveze za usluge i materijalne rashode rasle za 86%, odnosno 270%? I ostale obveze su rasle skoro 50%. Što spada u te obveze? Dospjele obveze su 3.6 milijuna i veće su za 202% u odnosu na 2019., a nedospjele obveze su porasle za više od 5 milijuna kuna, odnosno 52%. Od svih obveza je 50% obveza prema zaposlenicima što pretpostavljam da spada u nedospjele obveze koje će se ispuniti. Međutim, što s dospjelim obvezama i kakav je plan? Kakav je plan i oko reguliranja potraživanja od HZZO-a koja su 12 milijuna kuna i konstantno se prikazuju u izvješćima posljednjih godina.
"Zdravstvo i zdravlje naših ljudi nema stranački predznak"
Proračun Doma zdravlja je skoro 200 milijuna Kn, a od toga na ukupne rashode za zaposlene ide oko 60%. Obzirom da bolničke ustanove za plaće izdvajaju i preko 80%, dojma sam da, uz pokušaj racionalizacije poslovnih procesa, mora postojati veća mogućnost ulaganja u proširenje usluga i poboljšanje dostupnosti zdravstvene skrbi, kao i za aktivniju kadrovsku politiku", kazuje Markić te nastavlja:
"Zaključno, zdravstvo i zdravlje naših ljudi nema stranački predznak. Teško smo ustrojili palijativne timove i ne smijemo dozvoliti da te usluge našim najtežim bolesnicima, zbog nerazumijevanja HZZO-a i nedovoljnog financiranja, ponovo budu nedostupne. Stacionari i dijalize također moraju opstati. To je civilizacijski minimum ispod kojeg ne možemo ići. Zajedničkim naporom moramo sačuvati primarnu zaštitu, laboratorije, radiološke službe i sve suradne struke te ojačati položaje Domova zdravlja. Za razliku od nekih dijelova Hrvatske, gdje imamo bolničke ustanove na udaljenosti od prosječno 40 km, ovdje su udaljenosti i do 200 km. Ako nam krahira primarna zdravstvena zaštita, a na dobrom smo putu da se to dogodi, posljedice će biti strašne.
Naši ljudi se iseljavaju iz područja u kojima teže pronalaze posao ili im je djeci školovanje otežano. A ako nemaju osiguranu zdravstvenu skrb, definitivno ih ništa neće zaustaviti od odlaska", zaključio je Joško Markić.
Podsjetimo, Odbor za zdravstvo je ovaj prijedlog Marka Rađe prihvatilo većinom glasova.
