Budući da je prijedlog o povećanju osnovice na koju članovi i predsjednici uprava moraju obračunavati doprinose naišao na brojne kritike, kako poduzetnika tako i političara, mnogi se klade na opciju da će doživjeti sudbinu poreza na nekretnine, piše Jutarnji list.
Tome u prilog govore izjave iz redova HNS-a, kao i neslužbene informacije iz same Vlade. Među ostalim, prijedlogu se suprotstavio i HDZ-ov ministar gospodarstva Darko Horvat, a puno povika ne voli ni premijer Andrej Plenković.
Dvije opcije
Kako doznaje Jutarnji list, premijer je ministru financija sugerirao da pronađe rješenje koje će riješiti problem zloporaba u sustavu, ali da zbog toga ne smiju ispaštati pošteni poduzetnici, što znači da će se sadašnji prijedlog zakona sigurno mijenjati do Vladine i saborske procedure. Stoga su u ovom trenutku izgledne dvije opcije: da sadašnji prijedlog zakona doživi određene preinake ili da se izmjene ostave za ambiciozniju reformu kojom bi se na cjelovit način rješavalo pitanje nereda na tržištu rada.
Kao što su već upozorili porezni konzultanti, podaci jasno ukazuju da veći broj direktora i članova koristi mogućnosti da se formalno prijavljuju na minimalnu satnicu i doprinose uplaćuju prema jeftinijoj osnovi, primjerice osnivanjem OPG-a. Ostaje, naravno, pitanje je li problem moguće riješiti tek propisivanjem veće osnovice na koju članovi i predsjednici uprava moraju obračunati mirovinske i zdravstvene doprinose, u ovom slučaju s 0,65 na 1,1 prosječne bruto plaće. Tim prije što će time biti zahvaćeni i oni kojima svako povećanje troška rada predstavlja pitanje opstanka.
Za koje će se rješenje ministar financija na kraju odlučiti, tek treba vidjeti, ali za Danijela Nestića s Ekonomskog instituta to bi svakako trebala biti jedna obuhvatnija reforma koja bi prodrmala sustav i doista pojednostavila radno zakonodavstvo. Međutim, ona pretpostavlja obimne pripreme i postupno uvođenje promjena. Za početak, to bi uključivalo drugačije definiranje sadašnjeg kompliciranog sustava koeficijenata kojim se određuje plaćanje doprinosa. Tako bi se umjesto različitih vidova zapošljavanja, od student servisa do autorskih ugovora i stalnog zaposlenja, mogao uvesti jedinstveni ugovor o radu u kojem bi svi plaćali iste doprinose. Jer, ako bi svi bili na istom sustavu oporezivanja i dohotka, postalo bi svejedno koji ugovor netko ima.
- Mi smo taoci postojećih rješenja. Kad nudimo nova, onda su najčešće u sklopu postojećih. Međutim, ako jedan koeficijent dižemo s 0,65 na 1,1, to ne možemo zvati reformom - kaže Nestić. Uz uvođenje jedinstvenog ugovora o radu, Nestić smatra da bi trebalo odrediti i jednaki minimalni koeficijent za sve. Međutim, onda ostaje pitanje kako nekoga motivirati da doista prijavi pravi iznos plaće. To se osobito odnosi na uplate u mirovinski sustav jer svi oni s primanjima do 75 posto prosječne plaće imaju jednaku mirovinu. Jednako tako, usluge zdravstvenog sustava se koriste bez obzira na to koliko netko u njega uplaćuje.
- U tom bi slučaju trebalo revidirati sustav minimalne mirovine, ali poželjno je razmišljati i o drugačijem načinu financiranja zdravstva - napominje Nestić. Drugačiji način financiranja zdravstva, pak, podrazumijeva smanjivanje doprinosa kako bi se smanjila cijena rada, ali i veće oslanjanje na opće poreze te trošarine na proizvode čija je potrošnja povezana s povećanim zdravstvenim rizicima.
- Zdravstvo se u velikoj mjeri financira prihodima od doprinosa i na taj način povećava trošak rada. Pritom ne postoji motivacija da se plaćaju relativno visoki doprinosi jer se, bez obzira na uplate, dobivaju iste usluge - kaže Nestić. Pritom dodaje kako, u usporedbi s drugim zemljama, Hrvatska ipak ima visoku stopu doprinosa za zdravstvo. Međutim, ako bi se vlasti odlučile na to da se dio zdravstva financira iz općih poreza, ističe da se to treba vrlo pažljivo napraviti jer u tom slučaju postoje dodatni rizici neracionalnog trošenja u sustavu zdravstva. Stoga bi trebalo jasno definirati i zdravstvene usluge koje se pokrivaju iz pojedinih izvora te onemogućiti troškove koji nisu pokriveni zadanim sredstvima.
Cijeli članak možete pročitati OVDJE.
