Iz sezone u sezonu slušamo kako je u Splitsko-dalmatinskoj županiji kreveta sve više, a turista sve manje, kako se turizam 'razvija' stihijski, jer država i jedinice lokalne samouprave ne znaju iskoristiti resurse koje imaju, a u toj se bari snalaze samo poneki. Ipak, rezultati koje nam redovito dostavlja Turistička zajednica pokazuju da je broj dolazaka i noćenja veći nego prethodnih godina, a oko nas hoteli i apartmani još uvijek niču 'kao gljive poslije kiše'.
Je li sezona zaista podbacila, kakvi gosti najčešće stižu u Splitsko-dalmatinsku županiju, kako se hotelijeri snalaze na tržištu te što misle o trenutnom načinu razvoja turizma u Hrvatskoj, porazgovarali smo s predsjednikom Strukovne grupacije hotelijera ŽK Split Tonijem Filipetijem.
Predsjednik ste Strukovne grupacije hotelijera HGK - Županijske komore Split. O čemu se radi te kakve sve mogućnosti hotelijeri imaju kroz članstvo u HGK?
- Strukovna grupacija hotelijera ŽK Split okuplja hotelijere, članice HGK, s područja Splitsko-dalmatinske županije. Ciljevi ovakvog načina udruživanja kroz komorske grupacije su zastupanje interesa članica iz iste djelatnosti, rješavanje zajedničkih problema te općenito unapređenje djelatnosti. Tako putem ove Grupacije članice mogu pravovremeno reagirati, davati mišljenja na zakonske propise i predlagati najbolja rješenja od interesa za struku, sudjelovati u promociji županijskog hotelijerstva u suradnji s turističkim zajednicama i slično.
Ja sam na mjesto predsjednika Strukovne grupacije hotelijera došao početkom ove godine, a prije mene je njom predsjedao gosp. Joze Tomaš, sadašnji predsjednik HGK - Županijske komore Split, koja nam pruža veliku potporu u našem radu. Tako smo primjerice prije ljetne sezone organizirali sjednicu na aktualnu temu stanja bookinga na emitivnim tržištima, na kojoj smo omogućili direktna uključenja iz Turske i Crne Gore i time uvid u stanje i predviđanja za sezonu u turistički konkurentnim zemljama.
Vi ste i menadžer hotela Park koji nosi oznaku Hrvatska kvaliteta HGK. Koliko ta oznaka znači za hotel na tržištu, prepoznaju li je gosti? Imate li povećan broj dolazaka hrvatskih gostiju u odnosu na druge hotele?
- Koliko mi je poznato mi smo jedini hotel u Hrvatskoj koji nosi znak Hrvatska kvaliteta Hrvatske gospodarske komore za uslugu smještaja. Jako smo ponosni na tu oznaku upravo stoga što ističe domaću, hrvatsku kvalitetu. Mislim da su gosti ovaj znak počeli prepoznavati prvenstveno preko prehrambenih proizvoda koji ga nose, a što više hotela krene u proces dobivanja znakova kvalitete za svoje usluge to će ih gosti više percipirati i uzimati u obzir pri odabiru smještaja.
Koje uvjete hotel mora ispunjavati da bi dobio navedenu oznaku?
- Da bi dobio znak kvalitete hotel mora zadovoljiti više kriterija, poput uređenosti okoliša, samog objekta, kvalitete usluge, pod koju spada npr. kompetentnost i ljubaznost osoblja, dodatnih sadržaja, prepoznatljivosti usluge na tržištu i slično. O tim kriterijima i zadovoljavanju uvjeta za dobivanje znaka odlučuje stručno tijelo. Međutim, sav trud uložen u dobivanje znaka se višestruko isplati jer je znak garancija gostu o natprosječnoj razini kvalitete i vjerujem da će u budućnosti benefiti od brendiranja biti samo još veći.
Koliko danas imamo kreveta u hotelijerstvu u Splitsko-dalmatinskoj županiji?
- U Splitsko-dalmatinskoj županiji trenutno raspolažemo s 35.255 kreveta u hotelima, što je za 2,44% više u odnosu na prošlu sezonu.
Dosta se govorilo o 'padu' sezone, ima li u tome istine? Jesu li hotelijeri zabilježili manji broj noćenja?
- Ne možemo govoriti o padu sezone, dapače u Splitsko-dalmatinskoj županiji bilježimo rast broja dolazaka i noćenja. Hoteli u našoj županiji također bilježe blagi rast u broju noćenja, pogotovo visokokategornici, tj. hoteli s 4 i 5 zvjezdica.
Na sjednici Grupacije na temu bookinga na emitivnim tržištima kazali ste da je ove godine povećan trend last minute bookinga. Imate li saznanja zašto je to tako?
- Svijet je kao što znamo postao globalno selo. Potencijalni gost se može u vrlo kratkom vremenu informirati o svemu vezano za svoj odmor. Vremenska prognoza, slobodan smještaj, razna događanja (kulturna, zabavna, sportska…) sve je to danas dostupno i provjerljivo kroz par klikova. Last minute booking je svjetski trend kojim gosti u zadnji tren dolaze do povoljnijeg smještaja i oni to jako dobro znaju i koriste.
Na sreću, u Županiji svake godine imamo sve veći broj novih avionskih linija te se i na taj način otvaramo prema novim tržištima i postajemo dostupniji, što je iznimno bitno, stoga vidim dobru perspektivu kako za grad Split tako i za cijelu županiju.
Iz kojih država gosti najčešće stižu? Prema vašim saznanjima, koji su gosti spremni potrošiti više na smještaj i druge turističke usluge?
- Kada govorimo o Splitsko-dalmatinskoj županiji, onda su nam ove godine po dolascima najbrojniji gosti iz Njemačke, Poljske, Ujedinjenog Kraljevstva, Češke, BiH i SAD-a. Kad je pak riječ o Splitu, poredak je nešto drugačiji, prednjače gosti iz SAD-a i Ujedinjenog Kraljevstva, potom iz Njemačke, Francuske, Australije te Španjolske, a upravo su ti gosti i spremni više izdvojiti za smještaj i ostale turističke usluge jer im to njihov standard omogućava.
Kako se hotelijeri bore protiv povećanja konkurencije na tržištu, porast broja hotela i privatnog smještaja, ali i povratka na tržište drugih zemalja poput Turske, Grčke...? Dolazi li do pada cijena ili možda razvijanja bolje ponude?
- Hotelski smještajni kapaciteti u Splitsko-dalmatinskoj županiji su nedostatni i stoga prave konkurencije ni nema. Otvaranje najavljenih i započetih novih hotela s 4 i 5 zvjezdica će nas sve potaknuti na konstantan napredak i težnju k boljem. Pri tom su stalno ulaganje u kvalitetu, stvaranje dodane vrijednosti, razvijanje specifičnih i autentičnih proizvoda i usluga dokazani načini za što bolje pozicioniranje na tržištu. Mišljenja sam također da privatan smještaj ne utječe previše na popunjenost hotelskih kapaciteta, jer se radi o različitim oblicima turističke ponude, koji unatoč tome što pružaju istu uslugu smještaja, imaju različite konzumente.
Smatrate li da se u Hrvatskoj dovoljno radi na kvalitetnom razvoju turizma? Kako bi kao predstavnik hotelijera komentirali smjer u kojem se razvija županijski turizam? Što je potrebno mijenjati kako bi privlačili što kvalitetnije goste?
- Hrvatska je mala zemlja te bi nam kvaliteta i održivost trebali biti prioriteti. Dolasci i noćenja gostiju ne smiju biti isključivo mjerilo pri ocjeni naše uspješnosti u turizmu već trebamo uzeti u obzir i kvalitetu gostiju koje privlačimo te održivost naših destinacija. Upravo u tom smjeru idu i programi Ministarstva turizma i turističkih zajednica koji potiču razvoj selektivnih oblika turizma i kreiranje ponude koja omogućava razvoj cjelogodišnjeg turizma u Hrvatskoj. Broj turista u Splitu i Splitsko-dalmatinskoj županiji već duži niz godina bilježi porast, a otvaranje desetak novih hotela na splitskom području zasigurno će utjecati i na kvalitetu gostiju i općenito smjer razvoja turizma u našoj županiji.
U turizmu je iz sezone u sezonu najveći problem radna snaga. Koliko je taj problem kroničan i na koji način se hotelijeri bore protiv njega?
- Mislim da oni objekti koji osiguraju dobro i poticajno okruženje za svoje djelatnike, poput urednog radnog vremena, mogućnosti za napredak, dobrih financijskih uvjeta, edukacija i slično, neće imati problema s radnom snagom.
Kad je riječ o uvozu radne snage, strana radna snaga može nadopuniti manjak kadrova posebno kad je u pitanju pomoćno osoblje. Također, ukoliko npr. zapošljavate kuhara za sushi restoran onda će kuhar iz Azije kojemu je sushi tradicionalno i svakodnevno jelo sigurno biti dobar izbor i odradit će to na vrhunskom nivou. Međutim, u gradskim hotelima domicilna radna snaga je neprocjenjiva i teško zamjenjiva na pozicijama zaposlenika od kojih gosti traže informacije o autentičnoj ponudi, o npr. znamenitostima, izletima, dobrim restoranima, lokalnim običajima, gastronomiji i sl.
Nedavno je predstavljena porezna reforma kojom se smanjuje PDV za prehrambene proizvode u turizmu. Koliko će to olakšati hotelijerima i gdje se taj 'višak' sredstava planira preusmjeriti, u povećanje plaća ili nešto drugo?
- Sigurno da je svako porezno rasterećenje dobrodošlo našoj branši i da ga mi hotelijeri pozdravljamo. Navedeni ‘višak’ bi se trebao preusmjeriti u ulaganja koja će dovesti do poboljšanja našeg finalnog proizvoda, u rasponu od podizanja kvalitete smještaja i standarda do podizanja zadovoljstva naših djelatnika, putem edukacija, pa i na koncu plaća.
Često kad se priča o smještaju znamo čuti od lokalnog stanovništva kako hoteli imaju prenapuhane cijene. U odnosu na privatni smještaj to sigurno izgleda tako. Možete li u par kratkih crta objasniti zašto hoteli često imaju dosta veće cijene od privatnog smještaja koji nudi sličan sadržaj?
- Istina je da cijene regulira tržište, bilo da se radi o hotelima ili privatnom smještaju. U slučaju hotela u Splitu cijene su rezultat ponude i potražnje te zrcale situaciju na tržištu, odnosno nedovoljan broj hotela i to posebno onih visoke kategorije. Uz navedeno, želio bih naglasiti da postoje gosti koji isključivo borave u hotelima, kao što postoje i oni koji preferiraju ostale oblike smještaja poput privatnog smještaja, kampova i dr. Dakle, hoteli nisu konkurencija ostalim oblicima smještaja, budući da svaka od ovih ponuda ima svoju nišu i svoju klijentelu.
