Već duže vremena udruga Zvjezdano selo Mosor sredinom kolovoza organizira javno promatranje meteorskog roja Perzeida s terase zvjezdarnice na brdu Makirini, u Gornjem Sitnom. Tako će biti i ove godine: javno promatranje će biti upriličeno 12/13. kolovoza (petak/subota). Prema prognozama, najviše Perzeida se očekuje upravo u to vrijeme. Zvjezdarnica će za sve zainteresirane građane biti otvorena u 19.30 h (petak). Naravno, ulaz je za sve zainteresirane besplatan.
Program će i ovaj put biti upotpunjen znanstveno-popularnim predavanjem. Predavanje će započeti u 20.00 h, a održat će ga Ante Radonić, dobro poznati popularizator astronomije i astronautike, stručni suradnik radijske emisije Andromeda! Ako vremenski uvjeti budu povoljni, nakon predavanja će se na terasi zvjezdarnice pristupiti promatranju meteorskog roja Perzeida. Promatranje će voditi astronom-animator ZSM-a Zoran Knez i Ante Radonić. Nažalost, Mjesec će te noći biti pun, pa će onemogućiti opažanje onih bljeđih meteora.
Predavanje Ante Radoniću će za temu imati najvrući događaj u astronomiji ovog ljeta: početak opserviranja NASA-inog Svemirskog teleskopa James Webb! Svemirski teleskop James Webb najmoćniji je i najsloženiji teleskop lansiran u svemir a oko milijun i pol kilometara daleko je od našeg planeta. Zašto je konstrukcija ovog najskupljeg astronomskog instrumenta tako neobična? Kako je ovaj jedinstveni teleskop pripremljen za znanstvena istraživanja? Kako istražuje? Što možemo očekivati? Možemo li saznati kakve su atmosfere drugih svjetova, planeta koji kruže oko drugih zvijezda? Trebali bi jasnije vidjeti područja gdje se rađaju nove zvijezde i planeti. Dali nam omogućuje dosad najdublji pogled u svemir? Bit će uzbudljivo vidjeti kako su izgledale galaksije ranog svemira prije više od trinaest i pol milijardi godina. Ovom prilikom vidjet ćemo prve znanstvene slike njegovih instrumenata. Predavanje će biti popraćeno s mnogo slika i ilustracija.
Što su Perzeidi?
Dvije su vrste nebeskih krijesnica ili meteora: jedni od njih su usamljenici i posjećuju nas sporadično, dok drugi do Zemlje stižu u velikim rojevima, uvijek u isto doba godine. Ti potonji nastaju od mnoštva krhotina što ih na svom putu oko Sunca za sobom ostavljaju kometi. Ako se staza kometa približava putanji kojom plovi Zemlja, takvi oblaci kometne prašine mogu se naći na putu našem planetu. Čestice prašine tada stanu ulijetati u našu atmosferu, obično brzinama od nekoliko desetaka kilometara u sekundi. Pri tom se ugriju, zažare i izgore, već na velikoj visini iznad tla. Taj bljesak, vidljiv obično tek djelić sekunde, nazivamo meteorom. Samo iznimno se dogodi da neko od tih malih tijela koja zarone u Zemljin zračni omotač bude dovoljno veliko da neki njegov dio stigne do same površine, kao meteorit.
Sredinom ljeta naš se planet nađe u blizini staze kometa 109P/Swift-Tuttle. To rezultira njegovim srazom s kometnom prašinom i meteorskim rojem Perzeida, vidljivim od 17. srpnja do 24. kolovoza. Meteori takvih rojeva prelijeću nebom u zrakastom uzorku, radijalno se šireći od jedne točke. Ta točka se primjereno naziva radijantom, a prema njenom položaju na nebu, meteorskom roju se daje i ime. Radijant Perzeida je, dakako, u Perzeju, a to se zviježđe u ovo doba godine visoko na nebu nađe tek u drugom dijelu noći.
