Neopisivo nas raduje činjenica da smo maske konačno, i nadamo se zauvijek, skinuli. Svi se jednako tako nadamo da je COVID pandemija iza nas – ipak, ono što ostaje poslije nje je post-COVID sindrom koji pogađa mnoge. Uz to, mnogi su nakon te bolesti počeli primjećivati i probleme s kožom.
- COVID može uzrokovati različite promjene na koži, ali najčešće se javlja jedan generalizirani osip koji zahvaća veći dio tijela – mogu biti različite promjene, u razini ili iznad razine kože, crvene boje. Može se javiti i urtikarija, odnosno koprivnjača – osip koji jako svrbi, iznenada se pojavljuje, promjene su iznad razine kože, a može se javiti i oticanje nekih dijelova tijela, objasnila je Nika Franceschi, specijalistica dermatovenerologije, gostujući u emisiji HTV-a "Dobro jutro, Hrvatska".
Dodaje kako postoji i simptom zvan „covid prsti“.
- To su ljubičaste ili crvene promjene, najčešće na prstima stopala, dodaje.
Osim svih navedenih simptoma, još se mogu se javiti i mjehuri i prištići na koži tijela, koji nalikuju vodenim kozicama. Postoje i promjene na koži, kaže Franceschi, koje nisu direktno uzrokovane covidom, ali su s njime povezane.
- Kontaktni dermatitis na šaka, uzrokovano učestalim pranjem ruku i korištenjem dezinficijensa. Akne, rozaceja, i seboreični dermatitis, koji se javljaju na licu zbog korištenja maski, rekla je.
Sve ove promjene kože učestalije su kod osoba starije životne dobi, s obzirom na to da je kod njih uglavnom i teža klinička slika.
- Djeca su uglavnom asimptomatski prenositelji, ili imaju blagu kliničku sliku virusne infekcije. Ona najčešće imaju jedan generalizirani osip poput crvenih fleka – najčešće na koži trupa, kaže Dora Madiraca Glasović, specijalistica dermatovenerologije.
Osim ovih, takozvanih „lakših“ oblika kožnih poremećaja, Madiraca Glasović, koja uglavnom radi s djecom, naglašava kako je u dječjoj dobi izrazito važno prepoznati multi organski inflamatorni sindrom.
- To je imunološka reakcija dječjeg organizma na infekciju covidom. Ne javlja se istovremeno s covid infekcijom, nego obično dva do šest tjedana nakon preboljenja. Karakterizira ju izrazito teška klinička slika, koja uključuje promjene na koži, konjunktivitis, otok šaka i stopala. Dijete je u izrazito lošem stanju, s visokom temperaturom – to zahtijeva žurnu hospitalizaciju i tretman, objašnjava za HRT.
S obzirom na to da u vrijeme lockdowna djeca nisu bila u prevelikom kontaktu jedna s drugima, Madiraca Glasović kaže kako sada ponovno počinjemo viđati sve one bolesti koje su u djeca međuvremena bila pošteđena – poput vodenih kozica.
- Ranije smo točno znali vrijeme pojave određenih infektivnih bolesti, a sada se zbog pandemije sve promijenilo. Istovremeno viđamo različite vrste viruse. Recimo, streptokoknu infekciju grla ili gripu, dodala je.
Franceschi dodaje kako pacijenti s kožnim promjenama najčešće liječe kod kuće, uz pomoć lokalnih pripravaka.
- Promjene na koži koje uzrokuje covid najčešće i same spontano nestanu. Ako se pogoršavaju i ne nestanu, onda ih hospitaliziramo i napravimo dodatnu obradu.
Kreće najtopliji dio godine, radujemo se suncu i moru. U ovo doba godine i inače je potrebno pojačati brigu o svojoj koži – no, što kada netko ima ovakve promjene na koži, a htio bi se izložiti suncu i kupanju?
- Ne postoji univerzalni odgovor na to. Ako je COVID, primjerice, uzrokovao pogoršanje psorijaze, sunce će na to pozitivno djelovati. No, ako je došlo do pogoršanja akni ili rozaceje, sunce će to stanje dodatno pogoršati, kaže Franceschi, i napominje kako se suncu ne bismo trebali izlagati između 10 i 16 sati, te bismo se trebali redovito štititi zaštitnim kremama s faktorom.
Naglašava i važnost redovitog pregleda kože kod specijalista, kao i samopregled kojim se lako mogu uočiti potencijalno opasne promjene na koži.