Veli broj tvrtki i obrta koji su zatražili Vladinu pomoć od 3.250 kuna po radniku i koji su ispunili zadane kriterije, jučer su na svojim računima počeli dobivati obećani iznos.
Podsjetimo, Ministarstvo rada je u ožujku donijelo kriterije za dobivanje mjere pomoći poslodavcima u svrhu očuvanja radnih mjesta uslijed krize s koronavirusom, a zahtjevi za ožujak mogu se podnositi još do 5. travnja.
Premijer Andrej Plenković u četvrtak je najavio da se mjera od 3.250 kuna od travnja povećava se na 4.000 kuna te da će država tvrtkama koje udovoljavaju kriterijima plaćati doprinose.
- Podnijeli smo prije dva tjedna prvi paket mjera težak oko trideset milijardi kuna. To je bila brza intervencija. Već više od 65 tisuća poduzeća krenulo je u provedbu tih mjera. Spašavaju se poduzeća i brojna radna mjesta. Mjera koju predlažemo je da se ona potpora za travanj i svibanj, za koju je već prijavljeno 400.000 radnika, s 3.250 kn podigne na 4000 kuna neto. Država će preuzeti teret doprinosa i davanja za taj iznos. Ukupno dakle 5.460 kuna. Ta mjera je teška oko 8 i pol milijardi kuna, pod uvjetom da poslodavci zadrže radnike.
Druga mjera je prema poduzećima kojima je rad onemogućen ili otežan. Oni će biti oslobođeni davanja za travanj, svibanj i lipanj. Oni koji imaju pad prihoda između 20 i 30 posto imaju pravo na odgodu plaćanja, dovoljno su čvrsti da iznesu krizu. Oni koji imaju prihode manje od sedam i pol milijun kuna, većina njih, a imaju pad prihoda veći od 50 posto, u potpunosti ćemo ih osloboditi plaćanja poreznih obaveza.
Treći element je plaćanje PDV-a. Odgađamo dok se ne naplate računi. To ne znači da oslobađamo od plaćanja PDV-a. Država će pritom biti maksimalno štedljiva. Svi ministri dobili su najavu da se ide u izvršavanje samo nužnih rashoda - kazao je jučer premijer Plenković.
"HZZ - bez birokracije"
Za komentar smo upitali poznatog splitskog stalnog sudskog vještaka za financije, Matu Zeljka.
- U principu je trebalo dokazati pad prihoda. To se dokazuje, primjerice, time da je tvrtka prošlog ožujka imala veći prihod nego ovog ožujka ili time da je tvrtka prikazala projekciju očekivanog pada prihoda u travnju i svibnju zbog pada prometa, otkazivanja poslova i sl.
Splitske tvrtke velikim dijelom u četvrtak su dobile novce na račun i to bez potpisanih ugovora. Tu je HZZ zaista izašao u susret smanjivanjem birokracije. Nakon što su tvrtke zahtjeve ispunile online, sve je poslano putem njihove web stranice. Zatim je HZZ izdao obavijest da je zahtjev zaprimljen i u četvrtak su novce isplatili. Ugovori će se potpisati naknadno, što znači da se nije čekalo dugo na realizaciju mjere. To je zaista pohvalno - govori nam Zeljko.
Kaže da su mjere zasad donesene na razdoblje od 90 dana.
- Isto tako, banke i leasing tvrtke također su svoje mjere uglavnom donosile na 90 dana. Moratorij koji su ponudili gospodarstvenicima u obliku aneksa ugovora također je na rok od 3 mjeseca.
Što se tiče Grada Splita, ekonomski tim koji je sastavio gradonačelnik Krstulović Opara i čiji sam član, predstavlja ljude iz svijeta financija. Mislim da je gradonačelnik napravio dobar potez jer je pravilno predvidio da će padom prihoda poduzetništvu u Splitu doći do pada prihoda Grada Splita. Gradonačelnik je to na vrijeme projicirao te okupio ekonomske stručnjake koji moraju dati odgovore na pitanje kako će se Grad ponašati ako prihodi padnu - ističe Zeljko.
VEZANI SADRŽAJ:
