Školska shema naziv je projekta Ministarstva poljoprivrede koji za škole osigurava besplatno voće, povrće i mliječne proizvode. Zdrav obrok škole ne košta ništa jer se financira iz europskih fondova, a zamisao projekta je jednostavna - da korist imaju i djeca i domaći poljoprivrednici, piše Index.
Domaći poljoprivrednici zato što će plasirati svoje proizvode, dok će škole učenicima moći ponuditi nešto zdravo i utjecati na mlade da stvore pravilne prehrambene navike. Voćka i mlijeko umjesto Coca Cole, pomfrita ili pizze. Reklo bi se win-win situacija, no ipak nije tako.
Je li problem dodatni napor za vođenje knjiga?
Naime, premda je interes u sjevernim krajevima Hrvatske povećan, na nacionalnoj razini u program se uključilo 100 škola više nego lani, prema podacima s kraja prošlog tjedna, u četiri dalmatinske županije od 300-tinjak škola prijavilo se tek 185, sto manje u odnosu na prošlu godinu. Od tih 185, pola ih nije zainteresirano za mliječne proizvode. Rok za prijave je istekao u petak, a potpune brojke bit će poznate idući tjedan.
U Ministarstvu poljoprivrede nadaju se da će broj škola u Dalmaciji zainteresiranih za program ipak biti nešto veći. Rok za prijavu je inače bio produžen za dva tjedna, što su mnogi iskoristili kako bi svoje škole ipak prijavile za Školsku shemu, piše Index.
O uzrocima nezainteresiranosti ravnatelja dalmatinskih škola se špekulira, moguće da je jedan od problema dodatni napor koji se mora uložiti za vođenje knjigovodstva jer se radi o dodatnom obroku.
"Nemamo kuhinju i uvjete za mliječne proizvode"
Nekoliko ravnatelja splitskih škola kazali su zbog čega se nisu htjeli prijaviti za mliječne proizvode, koji se dijele učenicima od prvog do četvrtog razreda, što je inače novost u Školskoj shemi.
Ante Karin, ravnatelj OŠ Blatine, kazao je za Index tako da su se prijavili za voće, ali ne i mlijeko.
- Za mliječne proizvode nismo tehnički opremljeni, a mislim da dobar dio škola također ima takav problem. S voćem nisam bio zadovoljan. Jabuke su u škole stigle iz skladišta, to nije svježe voće. - kazao je Karin.
Antonela Petrić, ravnateljica OŠ Trstenik, također nije aplicirala za mliječne proizvode.
- Nemamo kuhinju i uvjete za takve proizvode. Jabuke su bile iz hladnjača, kvaliteta je bila zadovoljavajuća, ali je upitno vrijeme isporuke. - kazala je Petrić.
"Jabuke su nam stigle na kraju školske godine, gdje su bile dotad?"
Marita Guć iz OŠ Manuš kazala je kako su se neki učenici gađali s jabukama, a neke su završile i u košu za otpatke.
- Jabuke sazrijevaju od rujna do prosinca, a mi smo ih dobijali u zadnjem tjednu nastave, dakle, u lipnju. Koja je to zdrava hrvatska jabuka, gdje je bila dotad? Nije mi jasno zašto se ne distribuira sezonsko voće, bilo bi primjerenije na kraju školske godine imati jagode i trešnje. Imam dojam da su ravnatelji i učenici razočarani u tom dijelu. Mališi još i uzmu tu jabuku, no starijima služi za nešto drugo. Kada sam to primijetila, rekla sam im da tko ne želi uzeti jabuku, neka je radije ostavi u košari. Dostavit ćemo ih učenicima koji dolaze iz obitelji lošijeg imovnog stanja. U par navrata radili smo štrudle, nastojali da se voće iskoristi. - kazala je Guć za Index.
I oni su se mislili hoće li se prijaviti za mliječne proizvode.
- Prijavili smo se, ali uz napomenu da se distribuira u tetrapacima od dva decilitra sa slamkama. Nemoguće je mlijeko na litre dostavljati. Gdje ćemo s viškom mlijeka? - zapitala se ravnateljica OŠ Manuš.
- Ideja samog projekta da djeca jedu zadravo je bila dobra, no u praksi ponegdje škripi. U ožujku i travnju stigle su nam smrznute kruške. Bile su teške i pune vode. Čim se izvadila iz palete, propala je, do velikog odmora bila je nejestiva. Nažalost, morala sam ih baciti. Tko ima koristi od toga? - kazala je Guć.
Cijeli članak možete pročitati OVDJE.
