Sve mlađa dob onih koji prvi put dolaze u kontakt s drogom i sve dostupnije supstancije trend je koji zabrinjava stručnjake. Statistika otkriva da je čak 24% odraslih u Hrvatskoj barem jednom u životu uzelo neku drogu te čak 21 i pol posto učenika od 15 i 16 godina. Mladi najčešće u taj svijet ulaze konzumirajući marihuanu i kokain, piše HRT.
Svijet droge i alkohola ova je mlada žena - prerano upoznala.
- Već sa 14 godina krenula sam s društvom u tzv. vikend opijanja, tu se, naravno, i pušila trava, u biti ja sam to sve probala iz čiste znatiželje i, naravno, da budem prihvaćena da dobijem potvrdu da vrijedim među tim svojim prijateljima. Naravno, poslije sam shvatila da je to sve bila iluzija i jedna velika laž, kaže bivša korisnica humanitarne organizacije "Zajednica Susret".
Jer kaže, imala je osjećaj moći i kontrole nad sobom i svijetom, ali sve naizgled. Ono što je počelo kao nešto bezazleno, uskoro se pretvorilo u ono najgore - ovisnost o heroinu koja je trajala 10 godina. Dvije godine liječenja trebale su joj da ponovno stane na noge.
- Ponovno učim živjeti, stvaram nove odnose i polako vraćam povjerenje među obitelji, koje sam, naravno, izgubila kroz sve te godine drogiranja, kaže.
Svaka četvrta osoba u Hrvatskoj probala je neku vrstu droge. Gotovo jednako zabrinjava statistika kad je riječ o mladima, a još više to što počinju eksperimentirati - sve mlađi.
- Neka dob prvog kontakta 15 do 17 godina, kod nas već dolaze s 18 godina, a u to vrijeme su se već liječili u nekoj, recimo, malodobnoj psihijatrijskoj ustanovi. Znači, apsolutno se dob pomiče na dolje, kaže Tamara Sabo, dr. med., psihijatrica, Klinika za psihijatriju Vrapče.
A konzumacija ide uzlaznom putanjom, kažu u MUP-u.
- Najveći broj osoba koji bude evidentiran zbog zlouporabe dolazi upravo kroz turističku sezonu. Moramo naglasiti da u tom slučaju policija ide represivno isključivo prema osobama tijekom posjećivanja različitih festivala i tu bilježimo konstantan porast, možemo reći da slobodno bilježimo preko 800 prijava kroz jedan kratki vremenski period od 3 mjeseca, kaže Ivan Pakšić, načelnik Sektora za javni red i sigurnost PU osječko-baranjske.
Droga je, nažalost, mladima sve dostupnija, ali nisu svjesni koliko je jako ono što kupuju, kako će na njih djelovati, kao ni što su uopće kupili.
- U jednoj noći mladi mogu uzeti dvije-tri različite vrste droge u kombinaciji s alkoholom, što je izazov za javno zdravstvo, tako da onaj broj mladih koji traži pomoć uslijed konzumacije droga raste, kaže Željko Petković, pomoćnik ravnatelja Ureda za suzbijanje zlouporabe droga Vlade RH.
A za njima posežu jer žele pripadati društvu u kojem se nalaze, pobjeći od problema, zbog emocija s kojima se ne znaju nositi, pa čak i dosade.
- Mladi sve više i više imaju te negativne emocije - anksioznost, depresiju, poremećaj prilagodbe ovome svijetu i počinju uzimati najviše te sintetičke droge jer su najdostupnije, a kliničke slike kod uzimanja sintetičkih droga su vrlo, vrlo teške, vrlo, vrlo nepredvidljive i ostavljaju ogromne posljedice, kaže Sabo.
Za prevenciju je bitna edukacija.
- Droga jako brzo zavede, međutim, još brže oduzme ono što je bitno, a to je zdravlje, obitelj, na kraju i život, tako da ono što bi im željela poručiti je - nemojte da vam droga oduzme mladost, kaže mlada žena s početka naše priče.
Jer to nije eksperiment, ovisnost ne dolazi odmah, nego se prikrade i pokaže kada je prekasno.
O ovoj je temi u središnjem Dnevniku HRT-a govorio je s prof. dr. sc. Ante Bagarić, psihijatar i pročelnik Zavoda za liječenje ovisnosti zagrebačke Klinike za psihijatriju Vrapče, koji je napomenuo da je ovisnost bolest, kao i hipertenzija, dijabetes...
- To je bolest koja se, nažalost, razvija polako i podlo. Ovisnici ne znaju da su bolesni. To je jedan proces gdje sve izgleda zaigrano, lijepo, rekao je Bagarić.
Dodao je da taj "medeni mjesec" traje neko vrijeme - a onda se razvije prava bolest.
- Kad ljudi počinju uzimati drogu, onda to izgleda "pa u mom društvu svi uzimaju", a polako sva droga uništava i tu samu spoznaju, elemente što se to ustvari događa sa mnom. Tako da, uvijek moramo znati - ovisnost je duga, teška, kronična bolest, poručio je Bagarić.
Osvrćući se na sve nižu dob ulaska u svijet droge, rekao je kako je droga dio društva te da se mlade gura da ne budu djeca.
- Ako je s 15 godina zapeo u školi, u ljubavnoj vezi, ako u društvu nije našao svoje mjesto, u skupini, droga to nadoknadi. Jedno uzimanje droga će riješiti ova dva-tri teška problema, rekao je.
Bagarić je rekao i kako Hrvatska od heroinske prelazi u kokainsku zemlju.
- To je puno opasnije, puno teže, sasvim jedan drugačiji sustav u mozgu, u emocijama je pogođen, rekao je, dodajući da se i heroinski ovisnici rijetko javljaju u tretman, a kokainski gotovo nikad.
