Mirovine se od 1. srpnja usklađuju prema novom omjeru 85:15 umjesto 70:30. Pritom se uzima povoljniji faktor promjene indeksa cijena i plaća u prethodnom polugodištu. Vladina nova mirovinska reforma predviđa i ukidanje penalizacije.
No Stranka umirovljenika najavila je pokretanje postupka provjere ustavne zakonitosti upravo isplaćivanja samo polovine mirovine onim umirovljenicima koji će možda raditi puno radno vrijeme i nakon odlaska u mirovinu, piše HRT.
- Naše mirovine su naše stečeno pravo. Prema Ustavu, u članku 19, koji se odnosi na temeljna ljudska prava, stoji da se svaki akt može provjeravati. Naravno da to nije zakonito, to nam je i glavni argument, jer uplaćivanjem doprinosa kroz desetljeća mi smo u stvari uplaćivali svoju imovinu. Imovina, vlasništvo je ustavna kategorija. Ne može ti netko jednom stečeno pravo uskratiti da bi ti dao neko novo pravo, pravo na puno radno vrijeme, ustvrdila je Vesna Horvat, članica Predsjedništva stranke umirovljenika.
Zvonimir Repač iz Matice umirovljenika Hrvatske podržava inicijativu Stranke umirovljenika.
- Ja bih bio čak drastičniji i pitao zbog čega poslodavci uplaćuju za umirovljenike koji rade sva davanja iz zdravstvenog i mirovinskog osiguranja. Dakle, dupliciramo ulazne kategorije, tj. poskupljujemo, otežavamo rad, i time ne pomažemo ni poduzetništvu, a niti ovoj našoj kategoriji koja je ionako u vrlo neugodnoj situaciji, rekao je Repač u emisiji "Studio 4".
Horvat je rekla kako u Hrvatskoj trenutačno radi oko 3 posto umirovljenika. U ostalim zemljama, članicama EU-a, je velika razlika. Dok u skandinavskim zemljama umirovljenici rade jer žele aktivan život, u Estoniji i Latviji rade jer su siromašni.
- Hrvatska je po OECD-u treća na ljestvici po siromaštvu. Mi do sada nismo mogli raditi puno radno vrijeme jer je bio takav zakon, ali sad kad imamo tu mogućnost da radimo puno radno vrijeme, ne vidimo nikakav razlog da nam se jednom stečeno pravo ukida, prepolovljuje, rekla je Horvat.
Zašto umirovljenike tretiramo kao ranjivu skupinu? Repač je naglasio da je za razliku od Skandinavije, u Hrvatskoj svaki treći umirovljenik u riziku od siromaštva. Dodao je kako su tri osnovne bolesti umirovljenika - usamljenost i segregracija, kardivaskularne bolesti i brzorastuća demencija.
