Hrvatsko pravosuđe po hitnom postupku dobiva dodatni zakonski alat za učinkovitiju borbu protiv korupcije u svim poslovnim transakcijama. U novom režimu za kazneno djelo davanja mita iz članka 294. Kaznenog zakona na udar progona i sankcioniranja dolaze i svi slučajevi u kojima se ovim krimenom ostvaruje neimovinska korist, dakle ne samo kao dosad protupravna imovinska korist. A takav je slučaj mito koje se daje i prima radi izbjegavanja dolaska inspektorata u pravnu osobu ili primjerice radi dobivanja dozvola za rad.
Na osnovu aktualnih Vladinih intervencija, pored KZ-a i u Zakonu o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela (ZOPOKD), primjerice kada je mito zahtijevano ili dano radi dobivanja određenog posla, neovisno o tome da li je pravna osoba koja je mito dala najbolji ponuditelj ili ne, i tada će se odgovornost pravne osobe za kazneno djelo odgovorne osobe po novome moći izvoditi te tako pravne osobe doći pod režim novih, pooštrenih sankcija, piše Poslovni Dnevnik.
Podizanje letvice
U globalnim nastojanjima sveobuhvatne borbe protiv korupcije, kako one na visokom nivou i u međunarodnim transakcijama, tako i nižerangiranih osoba, kao i posrednika, očito je da će i hrvatski organi trebati svoje aktivnosti intenzivirati pod ‘okidačem’ novih pravila u oba zakona čije je izmjene Vlada sa svoje zadnje sjednice poslala u hitnu saborsku proceduru.
To stoga što se u sklopu izmjena u KZ-u proširuje krug mogućih počinitelja kaznenog djela podmićivanja zastupnika te iz progona više nisu izuzeti strani javni službenici, dok se letvica diže visoko te obuhvaća i osobe koje posreduju pri davanju mita. I posrednike će se jednako sankcionirati kao i osobe koje podmićuju zastupnike, a to znači kaznom zatvora od jedne do osam godina. U izmjenama ZOPOKD-a, pak, fokus je izoštren, a fleksibilnost obuhvata je veća, sve navedeno na istoj liniji usklađivanja s odredbama Konvencije OECD-a o borbi protiv podmićivanja stranih javnih službenika u međunarodnim poslovnim transakcijama.
Naime, ZOPOKD se prema obrazloženju i mijenja u pogledu temelja odgovornosti pravnih osoba i definicije odgovorne osobe, ali i visine novčane kazne koja se može izreći pravnim osobama, počiniteljima kaznenih djela, tako da se kao značajnu novinu uvodi mogućnost kažnjavanja pravnih osoba novčanom kaznom u iznosu do 10% ukupnog godišnjeg prihoda pravne osobe ostvarenog u poslovnoj godini koja prethodi godini donošenja presude. No, to pod uvjetom da se svrha kažnjavanja ne može ostvariti niti kroz predloženu pooštrenu zakonsku kaznenopravnu politiku kažnjavanja pravnih osoba.
Pored toga zakonske promjene omogućuju fleksibilnost u odnosu na razinu odgovorne osobe kojoj je povjereno obavljanje poslova u pravnoj osobi, jer se po novome iz različitih razina odlučivanja u pravoj osobi, odnosno i iz postupanja niže rangiranih službenika može derivirati, odnosno izvoditi odgovornost pravne osobe, javlja Poslovni Dnevnik.
Propust nadzora
Naime, u zakonu se izričito precizira kako je odgovorna osoba u pravnoj osobi, i fizička osoba na bilo kojoj razini kojoj je povjereno obavljanje poslova iz područja djelovanja pravne osobe. Nastavno pak na novu definiciju odgovornosti zbog propusta nadzora, važan segment odgovornosti iz sfere tzv. grijeha nečinjenja, promjene su također reformske: predlaže se precizirati odgovornost pravnih osoba za kazneno djelo odgovorne osobe, kada je do počinjenja kaznenog djela odgovorne osobe kojoj je povjereno obavljanje poslova iz područja djelovanja pravne osobe došlo zbog “propuštanja nadzora ili kontrole odgovorne osobe koja vodi poslove pravne osobe, a kojim propuštanjem je pravna osoba za sebe stekla korist”.
Ovom se novelom predlaže usklađenje ZOPOKD sa zahtjevima Konvencije o suzbijanju podmićivanja stranih javnih službenika u međunarodnim poslovnim transakcijama , usvojenom od strane Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj ( OECD) dana 21. studenog 1997. godine. Potreba usklađivanja ZOPOKD-a sa standardima navedene Konvencije predstavlja preduvjet za ratifikaciju predmetne Konvencije te pristup Radnoj skupini za suzbijanje podmićivanja u međunarodnim poslovnim transakcijama (Working Group on Bribery in International Business Transactions).
Podsjetimo i na kontekst te tijek: Republika Hrvatska je od Vijeća OECD-a dana 25. siječnja 2022. godine zaprimila pozivnicu za otvaranje pregovora s OECD-om, a 18. listopada 2022. godine ponovila je svoj zahtjev za pristupanje Radnoj skupini OECD-a za suzbijanje korupcije i pristupanje Konvenciji. Radna skupina za suzbijanje korupcije OECD-a razmatrala je dana 08. ožujka 2023. godine zahtjev RH za pristupanje Radnoj skupini OECD-a za suzbijanje korupcije i pristupanje Konvenciji, kojom je prilikom u Izvješću zaključila, da “iako su pozitivni propisi Republike Hrvatske za suzbijanje korupcije, prvenstvo Kazneni zakon i ZOPOKD u bitnom usklađeni sa zahtjevima Konvencije, prije samog pristupanja Republike Hrvatske Konvenciji, potrebno je učiniti dodatne napore za njihovo daljnje usklađenje s relevantnim konvencijskim pravom”.
U osvrtima koji se mogu neformalno čuti među pravnicima povodom predloženih zakonskih izmjena iznose se ocjene da će ovime RH ispuniti traženi preduvjet, donosi Poslovni Dnevnik.
