Premijer Andrej Plenković dao je opširan razgovor za Media Servis u kojem je govorio o nizu aktualnih tema – od obnove nakon potresa, socijalnih politika i zakona, preko vojnog roka i nabave naoružanja, do odnosa u regiji i rata u Ukrajini.
Na petu godišnjicu potresa na Baniji, premijer je istaknuo da je za obnovu svih potresom pogođenih područja, uključujući Zagreb, do sada utrošeno 4,3 milijarde eura, od čega je 1,7 milijardi izdvojeno za Banovinu. Poručio je da će obnova biti dovršena do 2030. godine te odbacio tvrdnje da je proces bio pogrešno postavljen u početku.
Komentirao je i odluku Ustavnog suda o Zakonu o osobnoj asistenciji, poručivši kako će Vlada uredbom sa zakonskom snagom ukloniti uočene nedostatke te osigurati dodatna sredstva i asistente. Naglasio je kako je zakon rađen u suradnji s udrugama osoba s invaliditetom te da osobni asistent nije jedino pravo koje te osobe imaju.
Govoreći o političkoj odgovornosti ministara, Plenković je kazao da su mandati ministara uvijek na raspolaganju te da se u tom pogledu ništa nije promijenilo, uključujući i resor rada i socijalne politike.
Ogradio se od Thompsona i inicijativa za opoziv Tomaševića
U razgovoru za Media Servis premijer se osvrnuo i na najave referenduma o opozivu zagrebačkog gradonačelnika Tomislava Tomaševića, koje je na koncertu u Areni Zagreb spominjao i pjevač Marko Perković Thompson. Plenković se jasno ogradio od takvih inicijativa.
Politička odluka gradskih vlasti u Zagrebu o zabrani Thompsonovog koncerta 28. prosinca je loša, nekonzistentna i diskriminirajuća. U Hrvatskoj nema drame niti izvanrednog stanja kako želi prikazati lijevi dio oporbe, već stabilan i kontinuiran rast gospodarstva i zaposlenosti i… pic.twitter.com/MpMUugbPRv
— Andrej Plenković (@AndrejPlenkovic) December 29, 2025
Poručio je kako izvanredne političke situacije, bilo na lokalnoj ili nacionalnoj razini, u pravilu ne donose ništa dobro te da politička scena u Hrvatskoj na njih nije navikla. Naglasio je kako su izbori u Zagrebu održani prije svega nekoliko mjeseci, da gradska vlast ima stabilnu većinu i da ne vidi razlog za izvanredne izbore, poručivši da se oni koji žele ponovno izaći pred birače trebaju pripremati za 2029. godinu.
Vojni rok, naoružanje i vanjska politika
Plenković je branio odluku o povratku obveznog temeljnog vojnog osposobljavanja, istaknuvši kako je u promijenjenim sigurnosnim okolnostima važno mladim generacijama osigurati osnovne obrambene vještine. Osvrnuo se i na nabavu naoružanja vrijednu oko dvije milijarde eura, naglasivši da jačanje obrambenih sposobnosti nema nikakve veze sa Srbijom, već s obvezama Hrvatske kao članice NATO-a i Europske unije.
Govoreći o ratu u Ukrajini, izrazio je nadu da bi 2026. mogla biti godina njegova završetka, ali samo kroz pravedan i održiv mirovni sporazum.
Planovi za 2026. i četvrti mandat
Analizirajući godinu na izmaku, Plenković je kao ključna postignuća naveo rekordnu zaposlenost, gospodarski rast, stabilan investicijski kreditni rejting te gotovo 19 milijardi eura neto sredstava povučenih iz europskih fondova. Najavio je i ulazak Hrvatske u OECD, ukidanje poreza na mirovine te niz novih zakona i strategija.
Na samom kraju razgovora za Media Servis odgovorio je i na pitanje je li se u trećem mandatu zasitio ili umorio premijerske funkcije, a taj odgovor prenio je u cijelosti:
“Pa nisam. Kako bih se zasitio, tek sad sam najjači. Oslabio sam puno zbog srca nakon operacije. Osjećam se pun energije, entuzijazma, britak, informiran, snažan za raditi dalje ovaj posao bez ikakvog problema.”
Na dodatno pitanje o mogućnosti četvrtog mandata kratko je poručio:
“Zašto ne? Pa tu sam.”
