U državnom su vrhu, čini se, tek ovih dana spoznali koliko su skočile cijene svega na hrvatskoj obali što je već pomalo počelo ugrožavati turizam pa je “cjenovna konkurentnost” bila jedina točka na dnevnom redu sjednice Vijeća za upravljanje razvojem turizma kojom je predsjedao premijer Andrej Plenković. Na sjednici su se pojavili i ministar turizma Tonči Glavina, guverner HNB-a Boris Vujčić i predsjednik Hrvatske turističke zajednice Kristjan Staničić, javlja Telegram
Plenković se prvo osvrnuo na 2024. rekavši kako su turistički rezultati bili rekordni, ali da ima izazova o kojima moramo voditi računa. “Prvo, došlo je do nižeg turističkog prometa iz ključnih tržišta, ubrzan je rast cijena turističkih usluga, smanjena je realna potrošnja gostiju”, rekao je i dodao da sve te tri teme zaslužuju veliku pozornost.
Naglasak na cjenovnoj konkurentnosti
“Cjenovna konkurentnost postaje presudan faktor za održavanje pozitivnog trenda turizma. Podaci pokazuju da su kod nas cijene rasle brže nego u konkurentskim mediteranskim zemljama. Time smo došli u situaciju da nam prednost pristupačnosti postupno iščezava”, dodao je.
Usto je naveo kako je Hrvatska turistička i pomorska zemlja, ali da je državi i društvu bitno da turizam ostane pristupačan i hrvatskim građanima. “To je jedna od najvažnijih poruka. Turistička ponuda ne smije postati luksuz, samo za ljude koji dolaze iz drugih zemalja ili daleko od domovine”, rekao je.
‘Cijene u turizmu utječu i na inflaciju’
Potom je počeo govoriti o inflaciji. “Također, povećanje cijena u turizmu utječe kao dio mozaika i na stopu inflacije u Hrvatskoj, to vidimo i iz podataka DZS-a za siječanj. Takvi trendovi imaju negativne posljedice i za gospodarstvo i za standard građana, zato je zadaća ovog Vijeća da definiramo strateške smjernice razvoja turizma, pratimo učinke politika na turizam, da usklađujemo mjere i suradnju različitih dionika i upravo je zato bit da nakon današnje rasprave u sljedećim danima donosimo odluke koje će osigurati konkurentnost, održivost i pristupačnost ponude”, naveo je premijer.
Potom je kazao da je sastanak organiziran u kontekstu širih napora Vlade da suzbija inflatorne pritiske pa dodao da je slično organizirano i s akterima vezanima za proizvodnju, distribuciju i trgovinu. “Ovaj sastanak sada se odnosi na turizam i ugostiteljstvo, sljedeći će biti s građevinskim sektorom, a onda i s bankarskim sektorom”, kazao je.
‘Dosegli smo granice rasta turizma’
Najavio je da će se danas raspravljati i o onome najvažnijem u prošloj godini u turizmu: o 21,4 milijuna dolazaka i 108,7 milijuna noćenja. “Otprilike smo dosegli granice rasta turizma, one sada i statistički dosežu plafon. Te granice rasta su na oko 21 i nešto milijuna dolazaka i do 110 milijuna noćenja godišnje. Pritom nam ponuda, osobito privatnog smještaja raste”, kazao je.
“Ne treba biti veliki matematičar da se shvati da ako je ponuda sve veća, da će ovi koji su imali više turista do jučer, da će ih sutra imati manje. Da ne govorim o tome da nam je na vrhu sezone oko milijun kreveta prazno. To su realnosti. Imamo 5,5 turista na jednog stanovnika. Tu smo broj jedan. Ti su rezultati impresivni”, dodao je premijer.
No, Plenković je kazao i kako moramo otvoreno reći da imamo niže brojeve iz Njemačke, Češke i Italije i to iz dva razloga. “Jedan je posljedica usporavanja rasta tih zemalja, zato moramo paziti što se zbiva u tim tržištima. Ali i što se zbiva s privlačnosti Hrvatske kao destinacije i to osobito u pogledu cijena. Što je drugdje gospodarski situacija zahtjevnija, a ovdje cijene veće, jasno je što će se dogoditi s dolascima”, rekao je.
‘Gosti vjerojatno troše manje jer im je skupo’
Dodao je da je jako važno voditi mudru politiku održavanja cjenovne ravnoteže. Govoreći o cijenama, kazao je da prema podacima DZS-a, cijene turističkih usluga rastu duplo brže nego u ostatku mediteranskih zemalja. “Trenutačno su više nego u Španjolskoj i Grčkoj, a oni su dosta privlačne destinacije koje imaju što ljudima pokazati i ponuditi. Bilo bi jako bitno da u formiranju cijena budemo jako mudri”, rekao je.
Dodao je i da se potrošnja stranih gostiju smanjila za 10 posto. “Vjerojatno troše manje jer im je skupo. Nema druge logike osim te i o tome moramo govoriti. Osim kod nas, pad je zabilježen još samo u Italiji. To su sve signali koji su svima koji donose odluke u sektoru važni za formiranje cijena u godini pred nama”, naveo je pa poručio i da treba paziti i na kontekst klimatskih promjena.
‘Ovo je najdobronamjerniji signal’
“Da ne govorimo o novim navikama o stilu i mladih diljem svijeta, koji vode računa o emisijama Co2. Koji imaju politiku da se ne voze avionom, nego hoće željeznicu, a to znači ulaganja, naša ulaganja, u modalitet prijevoza koji nam je praktički jedini ostao, a da u njega nisu uložena velika ulaganja”, kazao je.
Rekao je da je sastanak otvorio kako bi signalizirao urgentnost i da bismo za godinu dana mogli reći da su na vrijeme reagirali i da nam turizam ostane jedna od najboljih gospodarskih grana. “Ovo je najdobronamjerniji signal”, kazao je svima na sastanku i dodao da se nada razumnom pristupu koji će rezultirati dobrim rezultatima za sve.
‘Glavni razlog inflacije je inflacija cijena usluga’
Guverner HNB-a Boris Vujčić u svojem je izlaganju govorio i o inflaciji. Posebno se osvrnuo na inflaciju u zadnja četiri mjeseca. “Možemo vidjeti da su to, osim nekih baznih efekata tekuća kretanja. Opet su to energija, usluge i hrana”, naveo je.
“Pogledamo li inflacijski diferencijal između Hrvatske i prosjeka europodručja, možemo vidjeti da je glavni razlog zašto je inflacija veća u Hrvatskoj nego eurozoni je inflacija cijena usluga. Puno je veća nego u eurozoni, kontinuirana je od 2022. do sada. Stopa inflacije usluga je i dalje 8 posto, dok je u EU 4 posto. Kod hrane su se cijene puno koreliranje kretale sve do zadnja tri, četiri mjeseca kada opet imamo porast cijena hrane”, naveo je.
Vujčić je govoreći o inflaciji kazao da ona nije ista za onoga s najnižom i onoga s najvišom plaćom. Onaj s najnižom će, kazao je, najviše trošiti na hranu, a onaj s najvišom na energiju. “Po novinama netko gotovo svaki dan uspoređuje neki proizvod s cijenom u Sloveniji, Njemačkoj, Italiji. Ovo je sada da vam pokažem da ja takav članak mogu napisati svaki dan”, rekao je.
Kaže da je hrvatski DM jeftiniji od susjednih
Potom je počeo govoriti o cijeni istog proizvoda u DM-u u Austriji, Italiji i Sloveniji. “Neki proizvodi su u Hrvatskoj jeftiniji neki skuplji. Nađete 7000 jeftinijih i skupljih u Hrvatskoj i svaki dan možete napisati članak, uzeti proizvode koje hoćete, da pokažete kako je nešto jeftinije ili skuplje. Što smo mi radili”, pitao je pa odmah dao odgovor.
“Gledali smo prosječno oko 20.000 proizvoda, s robotom, proizvod po proizvod, iste proizvode i što ispada? Da su cijene u hrvatskom DM-u u prosjeku 16 posto više nego u njemačkom, u listopadu 2024. No, isto tako ispada i da su cijene u hrvatskom dm-u jeftinije nego u austrijskom, talijanskom i slovenskom. S time da je najveća razlika s austrijskim, pa talijanskim pa slovenskim”, naveo je.
Usporedili su i cijene Konzuma u Hrvatskoj i Mercatora u Sloveniji, koji imaju istog vlasnika. “Ispada vam da su cijene praktički iste, nešto su više u Hrvatskoj, ali u prosjeku 1 do 2 posto. Znači više-manje su iste”, rekao je.
Usluge su, ponovio je, glavni doprinos inflaciji
Potom je počeo govoriti o uslugama. “Dakle, usluge su definitivno glavni doprinos inflaciji u Hrvatskoj ove zadnje tri godine”, rekao je. “Ako pogledamo potkomponente, to su najviše smještaj i paket aranžmani, a drugo ugostiteljstvo i rekreacija, dakle turističke usluge. Drugim riječima, turističke usluge su glavna komponenta rasta cijena u Hrvatskoj općenito”, naveo je.
Gledajući detaljnije, rekao je da možemo vidjeti kako Hrvatska ima najveću stopu inflacije rasta ugostiteljskih usluga, ali i cijena smještaja. Ponovio je da je prošlu sezonu obilježila stagnacija noćenja i da smo došli u situaciju gdje brzo gubimo udio na tržištu Mediterana. Tako snažan pad, rekao je, nije nešto dobro pa do dao da je to povezano s cjenovnom konkurentnošću.
“Kretanje cijena ovih usluga je bilo znatno brže nego u konkurentima zemljama, recimo kod nas je 50 posto, a kod konkurencije oko 15 posto. Skuplji smo od Grčke i Španjolske, da dodamo podatke iz 2024. bili bismo skuplji i od Malte i Cipra. Samo su Francuska i Italija skuplji od nas. Rekao bih da nije toliki problem razine na koju smo došli nego toliko brzog rasta, što se održava u potrošnji koja pada”, naveo je i rekao da realna potrošnja gostiju najviše pada u Hrvatskoj.
Značajan pad prihoda od turizma
“To nekako moramo adresirati, a to je trend koji traje sedam ili osam kvartala. On nosi to da ćemo imati sve manje prihode od turizma u postotku BDP-a”, rekao je. Potom je objasnio zašto su cijene rasle toliko brzo, rekavši prvo kako poslodavci često kažu da su rasli troškovi rada zbog čega moraju dizati cijene.
“To nam se ne čini dobrim objašnjenjem”, rekao je jer su i druge zemlje imale slične pritiske, a cijene nisu rasle kao u Hrvatskoj. Dodao je da ni energija ne može biti objašnjenje tolikog rasta, jer imamo najniže cijene energije i jer je stopa rasta tih cijena, osim u Malti, bila najniža.
U projekcijama su smanjeni prihodi od turizma, kazao je Vujčić. “Ocjenjujemo da ćemo nakon rasta prihoda od usluga za 1,5 milijardu eura u 2023. sada smanjiti na 200 do 300 milijuna godišnje. To dovodi do projekcije pada prihoda od turizma u BDP-u gdje se prihod počinje smanjivati na pretpandemijsko razdoblje, 2015. i 2016. godine”, kazao je Vujčić.