Hrvatska ima najvišu inflaciju u eurozoni. Što utječe na ubrzavanje inflacije i kako obuzdati divljanje cijena, bila je tema emisije Otvoreno HTV-a.
Stopa inflacije u Hrvatskoj prema Eurostatu iznosi 5%, dok je prosjek eurozone oko 2,5%.
- I Državni zavod za statistiku izašao je s procjenom od 4%, no procjena je Europske komisije, a i hrvatske Vlade, da ćemo biti unutar okvira od 2,7%, odnosno da ćemo biti šesta ili sedma zemlja po inflaciji ove godine, s tim da ćemo imati jedan od najvećih rasta BDP-a, rekao je Marko Pavić (HDZ).
Istaknuo je da je cilj vlade maksimalan rast standarda građana, posebice onima koje inflacija pogađa najviše, a to su umirovljenici.
Najavio je sastanak u srijedu premijera Andreja Plenkovića i ministra turizma Tončija Glavine s turističkim sektorom i građevinskim sektorom.
- Imamo i veliki paket za umirovljenike. Umirovljenici ove godine mogu očekivati značajnije povećanje mirovina, od promjene formule računanja mirovina, 13. mirovine i to radimo u suradnji s Maticom umirovljenika Hrvatske, kaže Pavić.
Zmajlović: Vidimo dvije realnosti
Pavićev optimizam ne dijeli Mihael Zmajlović (SDP).
- Mi ovdje danas vidimo dvije realnosti, dvije stvarnosti. Jedna je ova koju predstavlja Vlada koja se hvali ekonomskim pokazateljima, a druga je ona koju žive hrvatski građani, a to je da grcaju u inflaciji i cijenama koje rastu, kaže Zmajlović.
Sve ove mjere nemaju veze s ekonomskom politikom, to su neke vatrogasne mjere, socijalne mjere koje u kratkom roku na prvi pogled ublažavaju inflaciju, ali u konačnici ne čine ništa, pogoršavaju se stvari, smatra Zmajlović.
Inflaciju je trebalo rješavati strukturnim promjenama gospodarstva, s boljom poreznom politikom, s boljim korištenjem europskih sredstava, naglasio je.
- U SDP-u smatramo da su potrebne strukturne reforme, da je potrebno ojačati domaću poljoprivrednu proizvodnju, sektor prehrane, kako bismo bili samodostatni, zaključio je Zmajlović.
Miloš: Mjera bez utjecaja na cijene
Jelana Miloš (Možemo!) reagirala je na podatke o smanjenju PDV-a na neke kategorije proizvoda koji je iznio Marko Pavić.
- Vlada je smanjila stopu PDV-a na 5% za neke prehrambene proizvode, ali cijene su i dalje rasle. Gdje je otišao taj novac?, upitala je.
Više od 2 milijarde eura iz proračuna, koje su platili hrvatski građani nisu otišle na smanjenje cijena. Mjera nije imala efekta na cijene, a hrvatske građane je jako puno koštala. Umjesto toga, trebalo se ulagati u jačanje Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja da se vidi zašto ti akteri, nakon što su tako smanjili PDV, nisu smanjivali svoje cijene, smatra Miloš.
Zagreb se uspješno bori s inflacijom, istaknula je.
- U ove tri godine, od kada je krenula inflacija, nismo povećali cijenu niti jedne komunalne usluge, apsorbirali smo sav teret inflacije. To je odgovornost Grada Zagreba prema svojim građanima. S druge strane, vidimo Vladu koja se tri godine neuspješno bori s inflacijom. To je neuspjeh Vlade, rekla je Miloš.
Ova inflacija je Plenkovićeva inflacija, zato što vidimo da je hrvatska inflacija rasla dvostruko u odnosu na prosjek eurozone, gdje se inflacija smiruje, a kod nas ubrzava, kaže. Spomenula je profite banaka i telekoma, koji dižu cijene građanima, a istovremeno isplaćuju velike dividende svojim dioničarima.
"Kompleksan i slojevit problem"
- Nije dobro kada u javnom prostoru neke stvari banaliziramo i kada govorimo o inflaciji na način kako to možemo jednostavno riješiti. To je jedan kompleksan i slojevit problem koji se neće moći riješiti baš tako brzo, navela je nezavisna Vesna Vučemilović.
Zamrzavanje cijena 70 proizvoda je vatrogasna mjera koja će imati svoj kratkoročni učinak, no puno bolje je to što su brojni trgovački lanci najavili snižavanje cijena brojnih proizvoda, što znači da oni imaju prostora, ističe Vučemilović.
Da bi se inflacija svela u neke razumne okvire, trebat će mnogo aktivnosti nekoliko ministarstava, što je i najavljeno danas, podsjetila je Vučemilović.
- U cijelom ovom procesu ne vidimo Hrvatsku narodnu banku (HNB), kojoj je jedan od ciljeva očuvanje stabilnosti cijena. Otkako smo ušli u eurozonu, HNB više se ponaša kao podružnica Državnog zavoda za statistiku i treba nam jači angažman Hrvatske narodne banke i svih drugih aktera poput Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja, ali i Državnog inspektorata, kaže.
Nemojmo zaboraviti da sva sredstva iz NPO-a imaju vrlo kratke rokove povlačenja i ta potražnja u određenom dijelu također generira inflaciju, tako da stvari nisu jednostavne kao što se pokušavaju prikazati, ali zajedničkim radom više resora, mislim da možemo s tim izaći na kraj, zaključila je Vučemilović.