To su previše sjedenja, nedostatak druženja, neadekvatan san i kronični stres. "Međutim, ono što je dobro u cijeloj ovoj priči jest činjenica da je upravo ove navike najlakše promijeniti", kaže liječnik Rudolph Tanzi, piše Index.
Previše sjedenja
Prosječna odrasla osoba sjedi šest i pol sati dnevno, a sve to negativno utječe i na zdravlje mozga. Studija iz 2018. godine, čiji su rezultati objavljeni u časopisu PLOS One, otkrila je kako previše sjedenja dovodi do značajnih promjena u dijelu mozga ključnom za pamćenje.
Istraživači su koristili MRI skeniranje kako bi pratili medijalni temporalni režanj (MTL), regiju mozga koja stvara nova sjećanja, kod ljudi u dobi od 45 pa sve do 75 godina. Zatim su usporedili snimke s prosječnim brojem sati dnevno koje su ljudi sjedili. Oni koji su sjedili najduže imali su tanje MTL regije. Prema istraživačima, stanje MTL-a može biti preteča kognitivnog pada i demencije.
Nedostatak druženja
Usamljenost je povezana s depresijom i većim rizikom od Alzheimerove bolesti te može ubrzati kognitivni pad. Studija iz srpnja 2021. godine otkrila je da manje društveno aktivni ljudi gube više sive tvari mozga, vanjskog sloja koji je zadužen za obrađivanje informacija.
Neadekvatan san
Kako donosi CDC, jedna trećina odraslih ne spava preporučenih sedam do osam sati. Istraživanje u izdanju časopisa Sleep iz prosinca 2018. godine pokazalo je da kognitivne vještine poput pamćenja, rasuđivanja i rješavanja problema opadaju kada ljudi spavaju manje od sedam sati po noći.
Kronični stres
Kronični stres doslovno može uništiti moždane stanice i smanjiti prefrontalni korteks, područje odgovorno za pamćenje i učenje. Glavni okidač stresa kod starijih odraslih osoba je pristup svemu kao da stvari moraju biti točno onakve kakvima ih osoba zamišlja ili nije dobro, objašnjava Tanzi. "Taj način razmišljanja može izazvati negativne reakcije koje podižu razinu stresa kad god stvari ne idu kako treba."
