Na jučerašnji dan rodio se Danko Rožić, nažalost prerano preminuli legendarni maser Hajduka. No, pokojni Danko bio je puno više od fizioterapeuta sa zlatnim rukama – istinski nasljednik Božidara Solde i prethodnik Dominika Sisgorea. Nažalost, sva trojica su pokojna, pa nam ostaju sjetne fotografije barba Solde i Danka sa Staroga placa te Dominika i Danka s Poljuda.
Pokojni Danko bio je značajan dio hajdukove obitelji, ne samo zato što je bio četiri godine stariji brat reprezentativnog hajdukovog braniča i libera Vedrana Rožića, za kojeg je nedavno veliki Baka Slišković rekao: "Vedran Rožić bio je najinteligentniji obrambeni igrač u bivšoj ligi", nego i zato što je svojom elokvencijom, sportskom kulturom i komunikacijom bio predodređen i za veće stvari. Pretpostavljalo se da će Danko Rožić zauzeti neku vodeću poziciju na katu Poljuda.
A bilo je i nepravde prema Danku. Kada je, kao grom iz vedra neba, odjeknula vijest iz daleke Australije da je njegov brat Vedran Rožić odjenuo crveno-bijelo-plavi dres Croatie iz Sydneya, i kada su se Komitet, UDBA i mediji digli na zadnje noge zgražajući se i osuđujući čin kapetana Hajduka koji odlazi u klub iza kojeg u Australiji stoji tadašnja "hrvatska neprijateljska emigracija", od koje je bivša država posebno strepila – uslijedila je i Dankova žrtva.
Odlukom uprave, Danko Rožić sklonjen je s klupe te je posao fizioterapeuta obavljao u sportskoj ambulanti pored svlačionice, daleko od očiju javnosti i svjetla poljudskih reflektora. Vraćen je na klupu tek nakon tri godine, 1987., kada je u Hajduk došao Josip Skoblar – trener s karakterom koji je gledao isključivo rezultat. Taj nekad veliki golgeter znao je da mu je za uspjeh potreban i Danko, kao vrhunski maser i dugogodišnja osoba od povjerenja hajdukovih prvotimaca, još od najslavnijih dana Staroga placa.
Tako je Danko Rožić opet bio uz momčad na hajdukovoj klupi, zajedno sa Skoblarom i team managerom Antom Ivkovićem Zonzijem. Zajedno su nam donijeli iz Beograda onaj Kup protiv Rijeke 1987., u vrijeme kada se već nazirala kriza rezultata na Poljudu.
Danko Rožić tragično je stradao u svojoj 39. godini, 20. svibnja 1989., na cesti prema rodnom Trogiru, putujući na godišnjicu mature.
Ostat će zauvijek upamćen kao dio trolista legendarnih hajdukovih masera sa zlatnim rukama, čuvara igračkih tajni: Božidara Solde, Danka Rožića i Dominika Sisgorea.
Hvala im što su stvarali hajdučke uspomene i što su ljestvicu nogometne gospoštine i odanosti klubu podigli i ostavili visoko.




