U Hrvatskoj se najčešće gine na ravnoj cesti, u starom autu, a svaki treći bio je i bez sigurnosnog pojasa.
Do 15. veljače život izgubilo već 16 osoba
Hrvatska je 2026. godinu započela optimistično, sa smanjenim brojem i prometnih nesreća i žrtava iz tih događaja. Kazao je to Josip Mataija, voditelj Službe prometne policije u Ravnateljstvu policije, na jučerašnjem skupu o sigurnosti cestovnog prometa, održanom u Zagrebu. Tvrdnju je potkrijepio podatkom o 33,3 posto, odnosno osam poginulih manje, u prvih ovogodišnjih mjesec i pol dana, u odnosu na isto razdoblje lani.
Ove smo godine do 15. veljače na cestama izgubili 16 osoba, lani 24. U ukupno 3355 prometnih nesreća (lani do 15. veljače 3559) još je 1056 ozlijeđenih. Pritom je broj teško ozlijeđenih manji za 29%, a pao je i broj lakše ozlijeđenih, za 11,7%.
Broj registriranih vozila u 10 godina narastao za 40 posto
Iako je lani zaustavljen pozitivan trend smanjenja broja stradalih na našim cestama, 2025. je ipak treća godina s najmanjim brojem poginulih otkad Hrvatska vodi službenu statistiku. Valja u obzir uzeti i širu sliku, odnosno činjenicu da imamo sve više registriranih vozila, sve više vozača, a u prometu je i priličan broj osobnih prijevoznih sredstava, koja također sudjeluju u nesrećama. Broj registriranih vozila u 2025. se godini povećao 105.393; u posljednjih je deset godina skočio za 792.288 vozila (+40,2%), piše Večernji.
Motocikl je i u Hrvatskoj sve popularnije prijevozno sredstvo – u posljednjih deset godina na cestama ih imamo gotovo 100 posto više, ukupno 120.374 registrirana. Povećanje prometa lani je zabilježeno na svim cestama, uključujući autoceste po kojima se provezlo čak 101,415.830 vozila. Daleko veći broj nesreća ipak se dogodio u naseljima (81,4%). Razumljivo, posljedice nesreća izvan naselja teže su zbog veće brzine, ali zbog velike brojčane prevage u nesrećama u naseljima život je izgubilo 144-ero, a izvan naselja njih 117.
Kako se gine u hrvatskom prometu?
Najčešće na ravnoj cesti, odnosno kad se s nje izleti. Na ravnom potezu život je izgubilo 114 osoba, u zavojima njih 96. To ukazuje na prisutnost bar jednog od četiri 'ubojice' u prometu: brzine, alkohola, nevezivanja sigurnosnog pojasa i upotrebe mobitela tijekom vožnje. Čak 37,06% stradalih nije bilo vezano sigurnosnim pojasom.
Valja ukazati i na problem starog (i dijelom neodržavanog) voznog parka u Hrvatskoj, što također kumuje mnogim nesrećama. Prema starosti vozila, krivci za prometne nesreće s poginulim osobama u čak 57,5% slučajeva vozili su vozila starija od 15 godina, a njih 6,6% bilo je u vozilu starosti 12 – 14 godina. U vozilima starijima od 12 godina poginulo je 93 posto stradalih osoba. Dakle, tu je dio problema – vozimo se u starim autima bez modernih sigurnosnih sustava u kojima je pojas jedino što nas konkretno može zaštititi, a ne koristimo ni njega.
Pritom su muškarci puno rizičniji od žena – od 228 osoba koje su kao vozači prouzrokovale prometnu nesreću sa smrtnim posljedicama, njih 87,3 posto su muškarci.
U nesrećama koje su skrivili vozači pod utjecajem alkohola (4392) poginulo je 47 osoba, a još ih je 580 teško i 1570 lakše ozlijeđeno.
Mladi vozači skrivili su 3753 nesreće s 27 poginulih te 368 teško i 1768 lakše ozlijeđenih.
Vozači stariji od 65 godina skrivili su 4206 nesreća (49 poginulih, 390 teško i 1265 lakše ozlijeđenih).
U nesrećama koje su skrivili vozači motocikala i mopeda poginula je 71 osoba. U nadzoru prometa tijekom 2025. ukupno je utvrđeno 905.976 prometnih prekršaja. Najviše je bilo brzinskih prekršaja: 320.358 ili 35,4%. Pilo je pa vozilo i pritom uhvaćeno 42.199 vozača.
