Oko 30 pošiljki voća i povrća namijenjenog hrvatskom tržištu ove godine i lani bilo je kontaminirano štetnim i kancerogenim kemikalijama.
Do te brojke portal Danica došao je analizirajući sva priopćenja Europskog sustava za brzo uzbunjivanje u prometu hranom i Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu tijekom ove i protekle godine.
Voće i povrće tretirano štetnim pesticidima uglavnom je bilo zaustavljano već na hrvatskoj granici, ali neki su se proizvodi ipak probili do polica dućana. Ostaje vječno pitanje koliko je takvih proizvoda prošlo ispod radara, odnosno da uopće nije otkriveno.
Kruške i rajčice
Prema broju pošiljki kontaminiranog voća i povrća namijenjenog hrvatskom tržištu uvjerljivo prednjači Turska: lani i ove godine štetni su pesticidi otkriveni u čak 11 navrata. Triput u kruškama, dvaput u limunu i suhim smokvama te po jednom u mandarinama, paprikama, rajčicama, grejpu.
Na drugome je mjestu Sjeverna Makedonija s četiri pošiljke: dvaput miješana salata te po jednom svježa mrkva i paprika. U tri je navrata štetan i zabranjen pesticid otkriven u hrvatskim mandarinama, a iz Albanije su sporne bile dvije pošiljke rajčice i mladog luka.
Egipat nam je poslao kontaminirane pošiljke svježe mrkve i bijeloga graha. Iz Srbije su stigli kiseli krastavci, iz Brazila limeta, riža iz Pakistana i Indije, svježe šljive iz Poljske, nashi kruške iz Kine, pistacije iz Nizozemske.
Iz naše mini-analize može se zaključiti kako je najviše zabranjenih pesticida bilo u kruškama, rajčici, mandarinama, paprici, limunu i mrkvama. Zato oprez kod kupnje tih proizvoda ako dolaze iz zemalja koje smo spomenuli.
Najviše klorpirifosa
Od zabranjenih pesticida u najviše slučajeva bilo je riječi o klorpirifosu koji je analizom otkriven u čak 13 pošiljki voća i povrća: limetama, salati, mrkvi, grejpu, riži, grahu, mandarinama, šljivama, limunu…
Nakon uvjerljivo najzastupljenijeg klorpirifosa, slijede fosmet, fenamifos i formetanat. Svi su zabranjeni za upotrebu na području Europske unije zbog brojnih studija koje dokazuju njihovu štetnost za zdravlje ljudi. Ne smiju se pojavljivati ni u uvoznoj hrani.
Klorpirifos je od 2020. zabranjen za uporabu na području EU zbog genotoksičnog potencijala i razvojne neurotoksičnosti kod sisavaca. Brojne znanstvene studije pokazale su kako izloženost klorpirifosu može utjecati na neurološki razvoj djece te oštetiti još nerođeno dijete.
Povezuju ga s poremećajima u razvoju mozga, hiperaktivnošću, zaostajanjem u rastu, smanjenim kvocijentom inteligencije. Problema s klorpiriosom u domaćim proizvodima imali smo, dakle, i u Hrvatskoj jer je lani pronađen u više pošiljaka mandarina.
