Napredak u liječenju raka posljednjih je desetljeća značajan, osobito kada se bolest otkrije u ranoj fazi. Ipak, stručnjaci naglašavaju da prevencija i dalje igra ključnu ulogu. Procjenjuje se da se 30 do 40 posto karcinoma može spriječiti promjenama životnih navika.
Onkolozi ističu kako je tjelesna neaktivnost jedna od najpodcjenjenijih, ali vrlo raširenih navika koje povećavaju rizik od raka.
Sjedilački način života kao faktor rizika
Dr. David Yashar, hematolog i onkolog s Instituta za rak MemorialCare Todd, upozorava da sjedilački način života često dovodi do prekomjerne tjelesne težine i pretilosti.
„Znamo da povećana količina masnog tkiva uzrokuje upalu, a kronična upala poznati je čimbenik rizika za razvoj raka“, ističe. Istraživanja potvrđuju povezanost pretilosti i raka debelog crijeva.
No, kako pojašnjava dr. Shikha Jain, hematologinja i onkologinja sa Sveučilišnog centra za rak u Illinoisu, problem ne završava na tjelesnoj težini. I bez vidljivog debljanja u organizmu se mogu događati promjene poput usporenog metabolizma, smanjene apsorpcije glukoze u mišićima, inzulinske rezistencije, kronične upale niske razine te oslabljenog imunosnog odgovora.
Dr. Yashar dodaje da neaktivnost može povećati i proizvodnju spolnih hormona, što dodatno povećava rizik od hormonski osjetljivih karcinoma, poput raka dojke.
Što se događa kada se krećemo?
S druge strane, redovita tjelesna aktivnost donosi niz zaštitnih učinaka. Prema riječima dr. Jain, vježbanje smanjuje razinu inzulina i upalnih markera, regulira hormone poput estrogena i testosterona, poboljšava imunosni nadzor te podržava zdravu tjelesnu kompoziciju i funkciju crijeva.
„Sve ove promjene zajedno stvaraju biološko okruženje koje je manje pogodno za razvoj i napredovanje raka“, navodi.
Studija objavljena 2025. godine u časopisu British Journal of Sports Medicine pokazala je da su osobe koje su vrijeme provedeno sjedeći zamijenile laganom do umjerenom tjelesnom aktivnošću smanjile rizik od raka za 26 posto.
Prema podacima američkog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC), redovita tjelesna aktivnost povezuje se sa smanjenim rizikom od najmanje osam vrsta raka, uključujući rak mokraćnog mjehura, dojke, debelog crijeva, endometrija, jednjaka, bubrega, pluća i želuca.
Koliko je kretanja dovoljno?
Smjernice Američkog društva za borbu protiv raka preporučuju oko pet sati umjerene tjelesne aktivnosti tjedno, što je otprilike 45 minuta dnevno. Umjerena aktivnost uključuje brzo hodanje, laganu vožnju biciklom ili rolanje.
Zanimljivo, istraživanja pokazuju da je ukupan broj koraka tijekom dana važniji od samog intenziteta aktivnosti.
Ipak, stručnjaci upozoravaju da sama činjenica da osoba trenira ne znači da je u potpunosti zaštićena.
„Produljeno vrijeme sjedenja može povećati rizik od raka čak i kod osoba koje ispunjavaju preporučene smjernice za vježbanje“, upozorava dr. Jain.
Zato se osobama koje rade uredski posao savjetuje da svakih 30 do 60 minuta ustanu, prošeću nekoliko minuta, dio sastanaka obavljaju u hodu te, gdje je moguće, koriste podesive radne stolove.
„Vježbanje štiti, ali ne poništava u potpunosti štetu cjelodnevnog sjedenja“, zaključuje dr. Jain.
