Porezi koje jedan prosječan hrvatski ugostitelj plaća državi su PDV 25 posto, porez na potrošnju do tri posto, porez na dohodak 36 posto, doprinos za mirovinsko 15 posto, doprinos za zdravstveno 16,5 posto te doprinos za REGOS od pet posto. Hrvatska tako ima apsolutno najvišu stopu PDV-a na pripremu i posluživanje hrane na Sredozemlju i jednu od najviših stopa u Europskoj uniji.
Ugostitelji su zbog toga tražili hitno snižavanje stope PDV na pripremu i posluživanje hrane u ugostiteljstvu sa 25 posto na 13 posto te ukidanje poreza na potrošnju. Vlada je pristala na prijedlog ugostitelja da se PDV u ugostiteljstvu spusti na 13 posto, što je i prihvaćeno u četvrtom krugu porezne reforme. Među ostalim, u javnu raspravu upućen je prijedlog da se opća stopa PDV-a za pripremu i usluživanje hrane u ugostiteljstvu smanji od iduće godine na 13 posto, a jedan od prijedloga je i uvođenje novih neoporezivih primitaka, kao što su trošak smještaja za sve radnike i trošak prehrane do 12.000 kuna ili novčana naknada za smještaj i prehranu do 5.000 kuna te povećanje neoporezivih tuzemnih dnevnica za službena putovanja sa 170 na 200 kuna, napominje Udruženje ugostitelja Split.
Očigledno je da ugostitelji imaju puno izdataka, a uz to još nemaju mogućnosti za povlačenje novca iz EU fondova. Europska komisija je u strategiji za turizam u periodu od 2014. do 2020. godine namijenila sedam milijardi eura hrvatskom turističkom sektoru, koje za krajnji cilj imaju poboljšanje svih segmenata održivog turizma i produljenje turističke sezone. Prema vodiču Europske komisije o financiranju sektora turizma EU fondovima 2014.-2020., vrste aktivnosti povezanih s turizmom koje su prihvatljive za financiranje su bilo koja vrsta korisnih transakcija ili ulaganja za razvoj legitimnih aktivnosti (malih i srednjih poduzeća).
Takve se aktivnosti mogu primjerice usredotočiti na: prometnu infrastrukturu (regionalne zračne luke, luke…), energetsku učinkovitost hotela i turističkih kompleksa, revitalizaciju napuštenih vojnih i industrijskih zona za rekreativne potrebe, sporazume o financiranju malih i srednjih poduzeća u turizmu te uspostavljanje „Platformi za ulaganja” namijenjenih turizmu. U okviru sektora turizma mogu se prijaviti sve pravne osobe (bilo koje javno tijelo, društvo i posebno mala i srednja poduzeća, istraživačke organizacije, sveučilišta, nevladine organizacije, turistički klasteri...) putem financijskih posrednika. Nažalost, ističe Udruženje ugostitelja Split, vidljivo je da u cijeloj priči nema mogućnosti klasičnih ulaganja u ugostiteljske objekte, a ugostitelji su zakinuti za povlačenje novca iz EU fondova.
Posljednjih godina se najviše ulagalo u kuće za odmor u ruralnim područjima - konkretno se radi o mjeri 6.4., odnosno 'Ulaganja u razvoj nepoljoprivrednih djelatnosti u ruralnim područjima', a koja je opet svrstana u sektor poljoprivrede. Što se tiče ostalih javnih poziva u turizmu, mogao se otvoriti prostor za ugostitelje u okviru javnog poziva 'Konkurentnost turističkog gospodarstva – KTG 2019', no tu se opet prednost dala smještaju. Iz Udruženja ugostitelja Split stoga se pitaju kako bi trebali financirati ulaganje u kvalitetu usluge, kad bez dugoročnih ugovora za zakup štekata neće moći riješiti problem ni kreditiranjem, a interesne skupine i dalje šire famu o velikim zaradama u ugostiteljstvu.
