"Bačvice su predio u kojemu se zadanim divotama pogleda neminovno pridružuje i duhovno oko promatrača, izloženog bezbrojnim doživljajima što prošlost spajaju sa sadašnjošću. Tu, gotovo u samom srcu grada, zaustavljene su tajne i ponuđena bezbrojna otkrića splitske legendarnosti, i tko god se nađe na tom mitskom mjestu, osjeća mediteranski zov prirode s uokvirenim likovnim čarolijama. Tu gdje se daju osjetiti draži zemaljskog raja. Na tom divnom, besmrtnom igralištu za duše i tijela svih uzrasta."
Tako je o jedinstvenoj uvali i kupalištu Bačvice govorio naš Tolja, Anatolij Kudrjavcev, u predgovoru monografije "Bačvice – raj na zemlji", koju su marni članovi Ekološkog društva "Picigin Bačvice" na čelu s predsjednikom i glavnim urednikom Zdenkom Matošićem tiskali u 2000 primjeraka 2007. godine.
Danas, 2025., rijetko bi koji optimist mogao smoći snage nazvati naše Baće, simbol Grada Splita i njegovu razglednicu za trajno sjećanje domaćih i stranih posjetitelja koji ga pohode u nadi pronalaska upravo onoga Toljinog zapisa, rajem. Prije bi ga se moglo nazvati ruglom našeg grada.
Da se ne zavaravamo – Bačvice su zaboravljene, zapuštene i u katastrofalnom stanju, nedostojnom svoje prošlosti i turističkog značaja kakav bi Grad Split trebao imati.
Naša je pažnja usmjerena, dakako, na sadašnje stanje i uporabu zabavnog i poslovnog centra te kupališne zgrade na Bačvicama, koje čine tri velika sadržaja: prostor u funkciji kupališta, disko-klub i akvarij, te niz manjih poslovnih prostora ukupne površine od 4.500 četvornih metara. Nova je zgrada otvorena 1997., a 1998. autori su za nju dobili niz priznanja (Godišnju nagradu Vladimir Nazor 1998., priznanje američkog časopisa Fabrics Architecture za originalnost konstrukcije, a 2007. zgrada je uvrštena među 10 najboljih objekata izgrađenih u Hrvatskoj po izboru tjednika Globus).
Autor, arhitekt Ante Kuzmanić, koncepciju novog kupališno-poslovnog centra odredio je s nekoliko precizno utvrđenih polaznih stavova:
- stara zgrada je obnovljena kao faksimil, visoko valorizirajući zgradu iz 1938. godine kao vrijednu arhitektonsku baštinu,
- sadržajima su dodijeljene nove funkcije, koje su umrežene u tkivo grada,
- dodavanjem novih sadržaja – akvarij, disko-klub, koncertna dvorana – interes je rastegnut s dnevnog života (kupanje, akvarij...) na noćni život,
- drvenim griljama pojačana je memorija na nekadašnje kabine na betonskim terasama...
Konstrukciju kompleksa potpisao je Ante Runjić, dipl. ing. građ., a tendu na vidikovcu iznad uvale, koja nalikuje jedru, kreirali su prof. dr. sc. Josip Dvornik i ing. građ. Damir Lazarević s Građevinskog fakulteta u Zagrebu.
Nažalost, s vremenom se koncepcija pod naletom komercijalizacije potpuno gasi. Zgrada se pretvara u isključivo ugostiteljski objekt, s ilegalnim i samovoljnim dogradnjama na što institucije nisu reagirale, a uvaženog je autora to nagnalo na odricanje od vlastitog autorstva.
Utvrđivanjem granice pomorskog dobra, na što Grad nije reagirao, gotovo u cijelosti zgrada prelazi u vlasništvo Republike Hrvatske. Svi poslovni prostori (osim jednoga, zasad) prestaju s poslovanjem, objekt je zatvoren, devastiran i zapušten, kao uostalom i njegov okoliš – i tako to već traje dvije godine. Na upit, ministar Branko Bačić odgovara kako država još ne može raspolagati predmetnom imovinom budući da nije obavljena uknjižba vlasništva u korist RH. Obzirom na protek vremena, opravdano je postaviti pitanje: je li Državno odvjetništvo, koje zastupa državu, nesposobno podnijeti pravovaljani zahtjev za uknjižbu sa svom pripadajućom dokumentacijom kojom dokazuje svoje pravo vlasništva ili Zemljišnoknjižni odjel Općinskog suda u Splitu nije u stanju provesti zatraženi upis? Zašto birokracija već dvije godine nije u stanju riješiti ovu pravnu situaciju, čime se izravno nanosi šteta Gradu Splitu u svakom pogledu?
Grad Split, kako nam priopćava zamjenica gradonačelnika, uvažena Matea Dorčić, ima interes urediti odnose i staviti objekt u funkciju, kao i u slučaju s kupalištem Žnjan, dodjelom koncesije gradskoj tvrtki Žnjan d.o.o., koja bi potom odredila namjene pojedinih poslovnih prostora uz djelomično vraćanje u prvobitno stanje. To kao dugogodišnji operativni tajnik i član predsjedništva Ekološkog društva "Picigin Bačvice" u potpunosti podržavam.
Ovaj tekst treba shvatiti kao apel Gradu i državi da se odmah i bez odgode započne sa svim potrebnim procesima koji će dovesti do toga da sljedeće kupališne sezone imamo Bačvice u svom punom sjaju – kako ovaj jedinstveni prostor, kupalište u središtu grada, ponavljamo, zaslužuje.
Značenje Bačvica za Splićane puno je veće, jer će oni reći: tek za onoga koji je zagazio u pijesak Bačvica, zaigrao picigin u plićaku i zaplivao do kavala može se izdati potvrda da je fetivi.
A kako je to nekad bilo, a sada izgleda, najbolje svjedoči galerija fotografija.
