Mi se nemamo zbog čega urazumiti. Vladi ćemo idući tjedan dostaviti najavu preko 40 novih cjenika. Do porasta cijena nije došlo dizanjem marži trgovaca nego zbog inflatornih pritisaka, zbog rasta sirovina i energije, zbog porasta troškova proizvodnje, a od 1.2. imamo najavu preko 40 novih cjenika, rekao je Martin Evačić, predsjednik Udruge trgovina pri HUP-u, za N1.
- To nisu onakva povećanja kakva su bila u prvom valu, ali opet su povećanja. Vlada i Ministarstvo gospodarstva bi trebali provjeriti naše marže i cjenike koje smo dostavili i zajedno s nama i proizvođačima sjesti i razgovarati o tome tko može izdržati teret novih troškova, a ne da se trgovci prikazuju kao netko tko je dizao cijene - rekao je i dodao da formiranje cijena započinje krenuvši od polja jer tamo sve počinje. Zatim slijede prehrambena industrija i distributivni lanci pa tek na kraju trgovci.
- Mi smo snizili cijene dijela proizvoda gdje su proizvođači snizili cijene, tipa cijene ulja ili brašna. To se dogodilo kad je opet krenuo izvoz iz Ukrajine. Ne možemo sniziti cijene jednog velikog hrvatskog proizvođača koji je podigao podigao nabavnu cijenu svog brenda za 80 posto. Da nismo kroz uštede u našim sustavima amortizirali određena povećanja cijena, onda bi cijena u prodaji bila još veća. Hrvatska trgovina s 2 postotna poena marže je manja nego je to u EU - kaže.
Ne strahuje od prijetnji ministra Davora Filipovića.
- Ne bojim se ako Državni inspektorat uđe u našu firmu. Ponekad nešto nađu, mi platimo 1 ili dvije kazne godišnje, ali kad imate toliko zaposlenih i trgovina, naravno da dođe do neke pogreške, ali neće naći nikakve velike nepravilnosti. Euro je preračunavao u kune sam sustav, mi cijene tako iskazujemo od rujna. Cijene su od početka 12. mjeseca iste kao što su i danas. Preozbiljne smo svi tvrtke da bismo na zaradi od nekoliko centi i sveukupnoj zaradi od 5 tisuća eura ugrozili ukupnu zaradu od nekoliko milijuna eura - rekao je.
Kaže da treba shvatiti kako trgovački lanci imaju velike formate i da u sustavu imaju preko 30 tisuća artikala. Ističe kako je moguće da se promijenio jedan posto cijena s prelaskom u novu godinu, ali i da svi od četvrtka aktiviraju nove letke i kataloge i da će opet doći do promjena na niže u akcijskim promjenama.
"Bili smo šokirani"
- Razgovor s ministrom je bio korektan, rekli smo mu da cijene ne diktiramo samo mi nego dobavni lanac. Kad smo prozvani kao jedini krivci povećanja cijena, stvarno smo bili šokirani. Ponavljamo kao papige, marže nismo dizali, to je podatak koji je provjerljiv u poslovnim knjigama, uvjeren sam da neće naći nikakvih nepravilnosti. Trgovina radi s relativno malim dobitima, neto profitna marža trgovine je oko 2 do 3 posto, dio prerađivačke industrije radi s neto profitnom maržom i preko 25 posto. I ta je industrija u 11. mjesecu prošle godine znatno podigla cijene - kaže i nastavlja: “Kad je proizvod na akciji bez nečega ostaje i proizvođač i trgovac. S 5 posto marže ne može se raditi, u trenutku akcije i proizvođač i trgovci se odriču marže."
Dodaje da je Vlada prije zamrzavanja cijena razgovarala i s proizvođačima i s trgovcima te je uvjetovala proizvođačima cijene kako bi mi mogli raditi s nekom minimalnom maržom.
- Sad ispada da su trgovci podigli enormne marže i da su oni jedini krivci. Našim je ugovorima regulirano pod kojim uvjetima su najavljene promjene cjenika i mi to ili prihvaćamo ili ne prihvaćamo. Zadnje tri godine se govori da smo krivi za sve. Mi smo se prilagodili u tri nova zakona koje je Vlada donijela. Nismo prigovarali ni kod zamrzavanja cijena - kaže.
- Mi smo u ovih prvih 15 dana pretvoreni u glavne mjenjačnice u Hrvatskoj i sigurno smo promijenili više eura od svih banaka. Reguliran je blagajnički maksimum unutar svake trgovine, što znači da je predodređena količina novca baš za vraćanje kusura”, rekao je te dodao: “Ne mislim da je ovo rat Vlade i trgovaca, to je pritisak i potreba Vlade da napravi nešto za zaustavljanje inflacije. Mislim da je trebalo kod zamrzavanja cijena razgovarati i proizvođačima i trgovcima što nakon uvođenja eura, ili prihvatiti te cjenike pa dići cijene, prihvatiti cjenike pa ostaviti cijene ili raditi s minimalnim maržama i ostati bez tih roba, to su ta tri rješenja - dodaje za N1.
