OBLACI MEDITERANSKOG URAGANA STIGLI DO DALMACIJE Nama donosi samo buru, ali Grčkoj prijete poplave i vjetrovi preko 200 km/h

Radi se o prvom poznatom susavu u Sredozemlju koji se može uspoređivati s uraganom druge kategorije!

Posljednjih dana mediji su se dosta raspisali o mediteranskom uraganu koji se formirao u Jonskom moru. Prije nego napišemo opširnije što se zapravo događa i što će se u meteorološkom smislu zbiti sljedećih dana u Sredozemlju, bitno je naglasiti da mediteranski uragan – NIJE uragan. U umjerenim zemljopisnim širinama kao što su naše, a osobito u našem dijelu svijeta (Sredozemno more) klasični uragan ne može nastati iz jednostavnog razloga što nema tako velikih morskih prostranstava kao na oceanu.


Za naše krajeve karakteristične su ciklone, poremećaji na polarnoj fronti, a neke od tih ciklona mogu biti toliko snažne da se svojim učincima i štetom koju produciraju mogu uspoređivati sa slabijim uraganom.

Mediteranski uragan ili medicane ušao je neslužbenim putem u meteorološki rječnik, a može ga se najlakše opisati kao hibrid između ciklone i tropskog sustava kao što je uragan (ili tropska oluja).

Iako medicane neće “svratiti” do Jadrana, odnosno područja Hrvatske, njegovi oblaci već su vidljivi u južnoj i dijelu srednje Dalmacije! Na satelitskim snimkama naoblake vidljivo je da su prvi oblaci ovog sustava došli do Dalmacije, ali se ne radi o oborinskim oblacima. Sve što ćemo osjetiti od Zobrasa je pokoji jaki udar bure tijekom subote.

Ovaj sustav danas naglo jača iznad Jonskog mora i tlak zraka u središtu sustava ubrzano pada. Europske meteorološke službe nazvale su ga “Zobras”. Da se ne radi o cikloni nego o izvantropskom sustavu dokazuje činjenica da nema jednu ili više fronti. Iako su se neki mediji raspisali da Italiju očekuje neviđena oluja, istina je da ni Italiju ne očekuje bilo kakva oluja, pa će ona zaista ostati neviđena. Problema s vremenom zato će imati Grčka. Trenutno najjači udari vjetra oko oka sustava dosežu 160 km/h, a tlak zraka u središtu pao je na oko 990 hPa. Iako na jugu Italije ima oblaka od ovog sustava, kiše gotovo da nema. Ipak, povremeno se bilježe olujni udari vjetra i na moru ima valova do 10 metara visine.


Animacija satelitska snimke (Eumetesat)

Zobras će najviše utjecati na vrijeme u Grčkoj. Po trenutnim brzinama vjetra, Zorbas se po Saffir-Simpsonovoj ljestvici može klasificirati kao uragan druge kategorije. Na udaru će se naći Peloponez, Attica, Kreta, pa čak i drevne Kythera i Antikitera. Najkritičnije bi tijekom subote moglo biti na Kythirai na kojoj živi oko 4 tisuće stanovnika. Kako je otok vrlo nizak, očekuju se veliki problemi zbog valova koji bi mogli dosezati 14 metara.

Predviđena putanja Zobrasa

Osim vjetra i valova, problem će predstavljati oborine jer će u nekim dijelovima Grčke tijekom 48 sati pasti preko 400 mm oborine.



Animacija satelitske snimke (Eumetesat)

Prema najnovijim izračunima prognostičkih modela, Zorbras bi svoj vrhunac mogao dosegnuti sredinom subote kada bi mu tlak u središtu mogao pasti na oko 980 hPa, a najjači udari vjetra oko oka sustava dosezati čak 230 km/h. Potom će se premjestiti nad Egejsko more i dalje prema sjeveroistočnoj Turskoj gdje će sve više slabiti.

Očekivani udari vjetra sredinoms subote (Crometeo WRF / MeteoAdriatic)

Danas se o Zobrasu očitovao i Državni hidrometeorološki zavod. Njihov tekst pročitajte u nastavku:

Trenutno se u Jonskom moru razvija medicane (od engl. Mediterranean Hurricane, – mediteranski „tropski“ ciklon ili mediteranski uragan). Prema prognozama, sustav (slika 1.) bi se najprije trebao približiti južnoj Italiji, a zatim u subotu krenuti prema Grčkoj i Turskoj gdje bi se u konačnici trebao i raspasti. Maksimalna brzina vjetra predviđa se oko 120 km/h, a na obalu južne Grčke i Turske mogao bi donijeti veću količinu oborine te uzrokovati bujične poplave i visoke valove na moru.

Medicanei su relativno rijetke meteorološke pojave koje nastaju u Sredozemnom moru. Prosječno se pojavljuju 3 puta u 2 godine. Većina nastalih sustava pritom ostaje pri ili ispod jačine tropske oluje, no ponekad se može dogoditi da neke oluje dostignu i kategoriju 1 na ljestvici jačine uragana (Saffir-Simpson skala uragana).

Za nastanak medicanea potrebna je topla morska površina, od 15 do 26 °C, zbog čega je idealno vrijeme za njihov nastanak kraj ljeta i početak jeseni, visoka temperatura zraka te iznenadni prodor hladnijeg zraka da bi se razvila nestabilnost iz koje bi se dalje razvio sustav oluja pa naposljetku i medicane. Prosječne veličine takvih sustava kreću se od 70 km do 300 km, njihov životni vijek je od 6 sati do otprilike 5 dana, a brzina vjetra u medicaneu može doseći i 140 km/h. Na satelitskim snimkama mogu se prepoznati kao oblačni sustavi s ‘okom’, slično kao i kod uragana, no sustavi su bitno drugačiji po svom nastanku, a neke od razlika između njih navedene su u tablici 1.

Tablica 1. Usporedba karakteristika tipičnih medicanea i uragana

 

Moja reakcija na članak je...
Vau
0
Haha
0
Hagić
0
Hmmm
0
Plač
0
Grrr
0
Molim?
0

Komentiraj

Napišite komentar
Upišite svoje ime