Mjesec dana prije početka prikupljanja potpisa za referendum protiv zakona o odlasku u starosnu mirovinu sa 67 godina i oštrijeg kažnjavanja prijevremenog umirovljenja, stručnjaci za mirovinski sustav upozoravaju da će ta sindikalna inicijativa već ionako niske mirovine sniziti na 25 posto prosječne plaće, a sindikati takve izračune odbacuju kao manipulaciju i neosnovano plašenje javnosti.
Referendumska inicijativa ide u krivom smjeru, kontra europskih procesa i reformi, s neutemeljenom argumentacijom i lošom procjenom sindikata, ocijenili su Danijel Nestić s Ekonomskog instituta i Predrag Bejaković s Instituta za javne financije komentirajući zahtjeve da dobna granice za starosnu mirovinu ostane 65 godina i nakon 2033. godine, kada bi se, bez obzira na spol, trebala podići na 67 godina.
Inicijativa "67 je previše" od 27. travnja do 11. svibnja prikupljat će potpise birača za raspisivanje referenduma za izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju, kojima će se tražiti da se granica za odlazak u starosnu mirovinu vrati na 65 godina, dob za stjecanje prava na prijevremenu mirovinu bude 60 godina, a penalizacija radi prijevremene mirovine smanji s 0,3 na 0,2 posto.
Nestić i Bejaković procjenjuju da bi sindikati mogli uspjeti i prikupiti najmanje 374.740 potrebnih potpisa za raspisivanje referenduma, jer su izašli u susret mnoštvu građana koji osjećaju nelagodu pri pomisli na rad i nakon 65. godine, zanemarujući pritom činjenicu da će s kraćim radnim vijekom primati i nižu mirovinu.
- Država si neće priuštiti manjkove, dio smo Europske unije u kojoj postoje fiskalna pravila, koja će se još pooštriti sa skorim ulaskom Hrvatske u eurozonu. Jednostavnom matematikom - ranije umirovljenje znači niže mirovine - ističe Nestić.
Bejaković pak kaže da se ne smijemo uspoređivati s našim djedovima i očevima jer živimo oko pet godina duže od njih, a ne stoji baš ni teza da se "ubijamo na poslu".
Krešimir Sever iz Nezavisnih hrvatskih sindikata, međutim, odbacuje upozorenje da će mirovine biti niže ako referendum prođe.
- To je kriva kalkulacija kojom vlast i neoliberalni ekonomski analitičari plaše građane, jer se stabilnost mirovinskog sustava definira kroz povećanje broja zaposlenih i plaća, a ne kroz produženje radnog vijeka - objašnjava Sever.
Opovrgava i mogućnost narušavanja fiskalne stabilnosti zemlje te podsjeća da svaka članica EU-a određuje svoj mirovinski sustav u koji se Europska komisija ne bi smjela miješati.
- Nigdje ne stoji da se mirovinski sustav ne može poduprijeti sredstvima iz proračuna, u kojemu su naši novci - kaže Sever za HRT.
I Sever i Vilim Ribić iz Matice hrvatskih sindikata kao ključni ekonomski argument navode da je već sada u Hrvatskoj izdvajanje za mirovine u BDP-u manje od prosjeka EU-a, a projekcije Europske komisije pokazuju da će ono biti i znatno manje u idućih 50 godina.
