Vegetaciju obraštajnih algi na busenovima mahovina i na kamenitim podlogama čine dijatomeje ili alge kremenjašice.
Prisutnost algi i mahovina važan je preduvjet za stvaranje sedre, posebice za njezin oblik. Vegetaciju obraštajnih algi na busenovima mahovina i na kamenitim podlogama čine dijatomeje ili alge kremenjašice. Na istraživanim lokalitetima rijeke Krke zabilježeno je ukupno 276 svojti dijatomeja, s njihovim varijantama i formama, svrstanih u 69 rodova. Zbog svoje osjetljivosti i brzog odgovora na fizikalno-kemijske i biološke promjene u vodi, one su izvrsni biološki indikatori. Upravo su mikrostaništa kakva su prisutna na Krki hotspot raznolikosti slatkovodnih algi.
Dijatomeje ili alge kremenjašice jednostanični su autotrofni organizmi koje karakterizira silicificirana ljušturica zvana frustula. Čine i do 70 % ukupne autotrofne komponente u obraštajnim zajednicama, koje imaju važnu ulogu u fiksaciji ugljika. Možemo ih pronaći u gotovo svakom vodenom okolišu, a dominantan su oblik biljnog života u ekosustavima leda. S 12 000 opisanih vrsta, najbogatija su skupina algi: pretpostavlja se da bi broj vrsta mogao iznositi i 100 000. Dijatomeje stvaraju naslage, tzv. kremenu ili dijatomejsku zemlju. Koriste se kod monitoringa voda i monitoringa toksičnih i invazivnih vrsta, kod proučavanja klimatskih promjena, te specijacije i evolucije. Dijatomeje su alge koje imaju prozirne frustule građene od silicijeva dioksida. Silicij je osnovni element stakla, a hidratizirane forme čine opal, tako da se dijatomeje često nazivaju alge u kućici od stakla ili opala.
Najučestaliji rodovi dijatomeja u rijeci Krki jesu Navicula, Gomphonema i Cymbella. Na izvoru Krke zabilježeno je 25 svojti, u gornjem toku 52, na području ujezerenja podno manastira Krka 105, na Roškome slapu 150, u Visovačkom jezeru 126, na transektu od pristaništa Lozovac do Visovačkog jezera 93 a na Skradinskom buku 147. Najveća raznolikost svojti (81) i rodova (40) zabilježena je na lokalitetu močvarnog ujezerenja efemeralnog karaktera kod Roškoga slapa i u Marasovića jezeru kod Skradinskoga buka.
Projekt Dijatomeje rijeke Krke – od izvora do ušća, čiji je cilj bilo dobivanje sustavnog popisa dijatomeja na području rijeke Krke te izrada trajnih preparata, potaknuo je osnivanje Hrvatske nacionalne zbirke dijatomeja. Riječ je o kolekciji trajnih mikroskopskih preparata uzoraka dijatomeja sakupljenih na području Hrvatske i prvoj institucionalnoj zbirci algi kremenjašica u Hrvatskoj. Zbirka broji više od šest tisuća preparata, koji će u skoroj budućnosti biti sistematizirani, i kontinuirano se nadopunjuje novim preparatima. Među njima su i tipski materijali novih vrsta za znanost, koje opisuju djelatnici laboratorija Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, pa se više ne šalju u druge europske zbirke, već ostaju u Hrvatskoj, kao nacionalna vrijednost raznolikosti vrsta, što one izvorno i jesu. Zbirke poput ove neprocjenjivo su bogatstvo jer, uz informacije o biološkim istraživanjima, daju uvid u raznolikost svojti dijatomeja, bioraznolikost nekog područja, distribuciju raznolikosti i promjene u vremenu i prostoru koje omogućuju učinkovitu zaštitu neprocjenjivog prirodnog i vodnog bogatstva Hrvatske.
