Sinoć je ljeto nastupilo i kalendarski, a kako i priliči najtoplijem godišnjem dobu, nakon vrućeg dana uslijedila je iznimno topla večer. U četvrtak su najviše dnevne temperature zraka u Dalmaciji dosezale vrlo vrućih 35°C, koliko je službeno izmjereno u Kninu. Navečer i u noći na subotu uzdu obale je zapuhala umjerena, rijetko gdje i jaka bura.
U ovom dijelu godine bura zna izazvati fenski učinak, odnosno spriječi noćno ohlađivanje tla. U 1 sat iza ponoći makarsko primorje tako mjeri 28 stupnjeva Celzijusa, splitsko 27 stupnjeva. Vrlo je moguće da će dio obale zabilježili vrlo toplu noć.
Kako nastaje fenska bura?
Za razumjeti mehanizam nastanka fenskog vjetra potrebno je objasniti osnovne zakone fizike na primjeru vertikalnog kretanja vjetra. Zrak koji se uzdiže hladi se za 1°C svakih 100 m. Zbog hlađenja zraka na određenoj nadmorskoj visini dolazi do kondenzacije vodene pare (nastanak oblaka i oborine).
Tim procesom oslobađa se latentna toplina, pa se daljnjim uzdizanjem zrak hladi po znatno sporijoj stopi od 0,6°C svakih 100 m. Obrnut je proces kada se zrak spušta. Zamislimo čest zraka koja se spušta niz padinu. Tlak zraka (pritisak) viši je u podnožju planine nego na njenom vrhu. Spuštajuća se čest zraka tako kreće iz područja nižeg u područje višeg tlaka, te se zbog toga sabija.
To rezultira povišenjem njene temperature i njenim isušivanjem. Ukratko, svaki vjetar koji se spušta niz planinu zagrijava se i isušuje.
