U Splitu se gotovo svakodnevno događaju situacije da se neka divlja životinja nađe na ulici, u parku, na plaži, ponekad čak i u kući. U nedjelju ujutro stanovnici Gundulićeve ulice u Splitu svjedočili su neobičnom trenutku kada je u njihov dio grada sletjela čaplja, i to ranjena.
Djelatnici Javne ustanove Krš i More, Gvido Piasevoli i Stjepan Mekinić, potvrdili su nam da se radi o sivoj čaplji.
Brojni građani željeli pomoći
Zabrinuti građani, iznenađeni prizorom, a u želji da pomognu ranjenoj životinji, počeli su zvati razne službe. Za pohvalu je da se u vrlo kratkom vremenu na mjestu događaja našla policija, no tu i završavaju ovlasti policijskih službenika u ovakvim slučajevima. Građani su potom pozvali gradskog koncesionara, tvrtku As Eko, kojoj je posao zbrinjavanje životinja. Ni tu nije bilo sreće jer su im odgovorili da su zaduženi isključivo za zbrinjavanje napuštenih domaćih životinja.
Za komentar smo upitali direktora tvrtke, Damira Vrvila.
Vrvilo: Zbrinjavanje zaštićenih životinja u RH nije regulirano
- Ugovorno smo zaduženi za zbrinjavanje napuštenih životinja, što znači pasa i mačaka. Nismo koncesionar za divlje, pogotovo zaštićene životinje. Ne možemo raditi stvari koje nisu ugovorom regulirane niti plaćene. Ne znam tko uopće tu može pomoći jer sustav zbrinjavanja zaštićenih životinja u RH nije reguliran i razvijen. To može netko volonterski odraditi, primjerice neka veterinarska ambulanta. Gradovi nemaju ugovora za takvo što. Čak i ako takvu životinju uklonite s javne površine, gdje ćete je smjestiti? Ne vjerujem da postoji rezervat za takvo što. Kod Šibenika postoji Sokolarski centar, ali on služi za ptice grabljivice - kaže Vrvilo, a onda se požalio na situaciju da su svi humani do trenutka kada nešto konkretno treba napraviti.
- Građani i novinari reagiraju na način: 'Evo ptica, treba joj pomoći'. Misle da su pomogli samo tako što su nekoga nazvali. Ovdje ne postoji netko nadležan. Treba krenuti od sebe, reći 'Ja ću platiti veterinarsku ordinaciju da je liječi i ja ću je držati kući dok se ne oporavi'. Svi bi htjeli biti humani, ali prebacuju lopticu na nekog drugoga - govori nam Vrvilo.
Djelatnice No kill azila odmah stigle iz Kaštela
A da humanih ipak ima, dokazali su iz No kill azila iz Kaštel Sućurca čije su djelatnice stigle u Gundulićevu i vrlo nježno uhvatile ranjenu čaplju.
- Stigle smo ovdje na poziv vaše kolegice novinarke. Životinja sigurno ima ozlijeđenu nogu, a je li krilo ozlijeđeno, ustanovit ćemo za vrijeme pregleda. Zaklada za zaštitu životinja brine se za jedan dio životinja, a As Eko za drugi - kazala nam je djelatnica No kill azila dodajući da ovo nije prvi slični slučaj jer su samo ove godine spašavali sovu i lastavice.
Zanimljivo, Grad Split je za ovo neregulirano područje raspisao natječaj i on traje već gotovo godinu dana. Split je pun galebova, golubova, paunova, čak i lisica, a imali smo i vepra Špira na Marjanu dok nije otišao u vječna lovišta. Postavlja se pitanje što kada se takva ranjena životinja nađe na nekoj javnoj površini. Čini se da su te životinje prepuštene same sebi. Primjerice, ranjeni paun na cesti itekako može predstavljati sigurnosni problem. Svaka jedinca lokalne samouprave ima zakonsku obvezu imati program zaštite divljih životinja, baš kao i po pitanju zbrinjavanja napuštenih domaćih životinja.
Kada se dogode ove situacije, ljudi najčešće rade pritisak na veterinarske ordinacije koje nemaju obvezu preuzeti takvu životinju i zapravo sve ovisi o dobroj volji i mogućnostima samog veterinara.
Filipović: Gradovi i općine imaju zakonsku obvezu
Zbog toga smo za komentar upitali dr. Zdenku Filipović iz poznate splitske veterinarske ordinacije.
- Djelatnici skloništa za napuštene životinje iz Kaštel Sućurca zbrinuli su ozlijeđenu životinju. Životinja stiže u moju ordinaciju gdje će se pregledati i tada ću znati više o njenom stanju. Problem u Splitu i svim ostalim gradovima i općinama u Splitsko-dalmatinskoj županiji je to da ne postoji program zaštite divljih životinja koji bi morao postojati. Prema Zakonu o zaštiti životinja, osim zbrinjavanja napuštenih životinja s javnih površina, poput kućnih ljubimaca, JLS moraju organizirati i zaštitu divljih životinja. Gradovi očito nisu dovoljno upućeni i educirani, niti dovoljno procesuirani od strane nadležne veterinarske inspekcije.
Sjetimo se nedavnog slučaja s veprom na Marjanu koji je odstrijeljen, ljudi su negodovali i bilo je puno žalosnih srca nakon takvog epiloga. Da se reagiralo prije i da je postojao spomenuti program, to se nije nužno moralo dogoditi.
Pitali smo veterinarku Filipović što kada se, primjerice, neki splitski paun ozlijedi nasred ulice.
- Očito ostaje sve na građanima da pojedinačno zbrinu takve životinje, da ga pokupe i odnesu negdje. Ne postoji program koji bi morao postojati. Opet se vraćamo na jedinice lokalne samouprave koje su dužne imati program za takve situacije.
Zanimalo nas je i je li netko iz Grada kontaktirao veterinarsku ordinaciju Filipović oko zbrinjavanja zaštićene životinje.
- Grad uopće nema osjećaj da je to njegova obveza. Ne znaju, nisu dovoljno educirani i ne shvaćaju da je upravo to njihova obveza - kazala nam je dr. Filipović.
Nadamo se da će se čaplja oporaviti i da će u što skorije vrijeme moći letjeti, ali i da će Split, kao i druge jedinice lokalne samouprave, što prije riješiti ovo očito važno i neregulirano područje.
