Umjesto pružene ruke i konačnog dogovora, vrhunac je napetosti između sindikata i Vlade. Na ponudu, poručuju zaposleni u javnim službama, ne pristaju.
Novu ponudu Vlade čekaju i liječnici. O najnižoj ponudi koju je sindikat spreman prihvatiti za Dnevnik Nove TV govorila je predsjednica Hrvatskog liječničkog sindikata Renata Čulinović-Čaić.
Kako je rekla, na zadnjem sastanku pregovaračkih odbora naveli su kako bi prihvatili osam posto za ovu i pet posto za sljedeću godinu.
'To je opet manje nego je inflacija ove godine. Opcija svih sindikata javnih služba je i štrajk. Vidjet ćemo što ćemo sutra čuti. Što se tiče liječnika, mi smo do sada četiri puta štrajkali, to su bili ozbiljni štrajkovi kojima nisu znali stati na kraj, nego su nam davali radne obveze i zabrane štrajkova.
Pokazali smo da štrajkati znamo, pokazali smo i da znamo kako čuvati pacijente u štrajku i uvijek je bila služba organizirana na način da životno ugroženi nikada ni u jednom štrajku nisu bili ugroženi', istaknula je Čulinović-Čaić.
U Sloveniji plaća dva i pol puta veća
'Mi glasno zagovaramo reformu zdravstva, i to ne samo radi plaća. 20 kilometara odavde je bolnica u Lendavi u Sloveniji do koje se može svakodnevno putovati, a u kojoj mladi liječnik ima dva i pol puta veću plaću od one koju ima ovdje. Uvjeti rada puno su bolji.
Tamo vi ne morate rješavati u radno vrijeme 120 ili 130 pacijenata nego 25, što pruža mogućnost za pravovremenu i kvalitetnu zdravstvenu zaštitu. To je ono za što smo se školovali i što želimo pružiti našim pacijentima i našim građanima', rekla je Čulinović-Čaić za Dnevnik Nove TV.
Navela je da liječnik ne može kvalitetno riješiti 120 pacijenata u jednom radnom danu ma koliko on to htio, kao što se nakon dežurstva od 24 sata ne može ostati u ambulanti i raditi s pacijentima koji čekaju na listama čekanja.
'Mi nećemo biti roboti i nećemo raditi na takav način', istaknula je.
Kazala je i da su nakon napora koji su uložili tijekom posljednje tri godine i pandemije očekivali pristojno povećanje plaće.
'Sad smo došli u situaciju da se moramo boriti za temeljne stvari koje su zagarantirane zakonom, nego smo u situaciji da država krši zakonske propise koje je sama donijela tjerajući nas na neprimjerenu dužinu rada, na nedozvoljenu dužinu rada, na radne uvjete koji nisu normalni. O čemu da govorimo dalje?', zaključila je Čulinović-Čaić.
