U ponedjeljak je zabilježen apsolutni rekord površinske temperature mora u našem dijelu Jadrana. Naime, u Dubrovniku je izmjereno 29,7°C, što je najviša temperatura ikada zabilježena u Hrvatskoj. Split je također postavio novi rekord s 29,4°C.
Što se tiče temperature zraka, sjećamo se lipanjskog toplinskog vala kada su oboreni apsolutni lipanjski rekordi u Splitu i većem dijelu srednje Dalmacije, a samo su decimale nedostajale za rušenje apsolutnog rekorda. Kako trenutni toplinski val još traje, prognostički modeli ukazuju na mogućnost rušenja novih temperaturnih rekorda upravo tijekom današnjeg dana, a to je nagovijestila vruća noć.
Visoke temperature zraka značajno utječu na ljudsko zdravlje, stoga nadležne institucije često šalju upozorenja o ponašanju tijekom ovakvih ekstremnih vrućina. Riječ "uobičajeno" često izaziva rasprave na društvenim mrežama. Živimo u vremenu samoproglašenih stručnjaka koji iz različitih razloga smatraju neobičnim da se toplina na meteorološkim kartama označava crvenom bojom, da se javljaju superćelije, da do naših predjela povremeno stiže afrički pijesak, da avioni ostavljaju tragove na nebu, da se polarna svjetlost ponekad može vidjeti iz Hrvatske, pa čak i da je Zemljina površina zakrivljena.
U analizi koja slijedi, a temelji se na službenim podacima DHMZ-a na meteorološkoj postaji Marjan, vidi se jasan trend porasta broja toplih noći, vrućih i vrlo vrućih dana posljednjih 70 godina, a posljednje dvije godine trend se intenzivirao. Zaista je u prošlosti ljeti bilo i toplih noći te vrućih i vrlo vrućih dana, no iz priloženih podataka jasno se da zaključiti da je njihova učestalost u aktualnim ljetima izrazito povećanja sa stalnim trendom daljnjeg povećanja. Podaci se odnose na klimatološko ljeto i njegova tri mjeseca: lipanj, srpanj i kolovoz. Naglašavamo da se ova postaja nalazi na Marjanu i to u dijelu koji je van urbane zone, te urbanizacija grada na nju nema mjerljiv utjecaj.
Analizirali smo podatke zadnjih 70 godina
Klimatološki podaci za Split Marjan za ljetne mjesece tijekom sedam dekada, od 1951. do 2021. godine, jasno pokazuju kontinuirani porast temperature zraka. Analiza ovih podataka otkriva nekoliko značajnih trendova koji upućuju na učinke klimatskih promjena na lokalnu klimu.
Broj toplih noći: porast od gotovo 40 posto
Prvo, broj toplih noći, gdje minimalna temperatura nije pala ispod 20°C, značajno je porastao. U periodu od 1951. do 1960. bilo je 718 takvih noći, dok je u zadnjoj dekadi, od 2011. do 2021., broj toplih noći narastao na čak 1002. To predstavlja porast od 39,5%.
Sličan trend se može primijetiti i kod vrlo toplih noći, s minimalnom temperaturom iznad 25°C, gdje je broj noći povećan s 74 na 258, što je porast od 248,6%. Ponovit ćemo, u 70 godina u Splitu je broj vrlo toplih noći porastao za gotovo 250 posto.
Vrućih dana 77 posto više, vrlo vrućih 450 posto više!
Maksimalne temperature također pokazuju jasan uzlazni trend. Broj dana s maksimalnom temperaturom iznad 30°C, što se smatra vrućim danima, povećao se s 385 u dekadi 1951-1960. na 683 u dekadi 2011-2021., što predstavlja porast od 77,4%. Još je upečatljiviji porast broja vrlo vrućih dana, s maksimalnom temperaturom iznad 35°C, gdje je broj dana skočio s 20 na 90, što je porast od nevjerojatnih 450%.
Broj dana s maksimalnom temperaturom iznad 25°C, koja je često indikator ljetnog dana, povećao se s 1063 na 1318, što predstavlja porast od 24%.
Ovi podaci ne samo da pokazuju porast u broju toplih i vrućih dana i noći, već i sugeriraju produženje trajanja toplih perioda tijekom ljeta. Na primjer, broj dana s maksimalnom temperaturom iznad 20°C porastao je s 1670 na 2021, što je porast od 21%.
Trend se nastavlja i intenzivira
Zaključno, klimatološki podaci za Split Marjan pružaju jasne dokaze o porastu temperatura tijekom posljednjih sedam dekada tijekom ljeta. Gotovo identično se događa s ostalim godišnjim dobima. Ovi trendovi zagrijavanja su u skladu s globalnim klimatskim promjenama i ukazuju na potrebu za daljnjim praćenjem i prilagođavanjem na promjenjive klimatske uvjete. Split, kao i mnogi drugi gradovi, već osjeća učinke ovih promjena, koje će vjerojatno postati još izraženije u budućnosti.
