Odluka da nakon punih 15 godina što je preplovio svjetske oceane i prešao više tisuća morskih milja uloži novac u obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo bivšem pomorcu Mati Goravici s otoka Šipana bila je najbolja odluka u životu.
Donio ju je nakon što je na moru proveo punih 16 godina i sada ponosno može reći da se već osam godina vrlo uspješno bavi preradom rogača, vinovom lozom i maslinovim uljem. Danas je njegov pogon za preradu rogača u rogačevo brašno prvi takav u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Njegova je obitelj nadaleko poznata kao obitelj ribara, brodograditelja, kapetana, turističkih djelatnika i poljoprivrednika.
Prekretnica nakon nesreće
Prvih sedam godina svog pomorskog staža je plovio na engleskoj, a zatim osam godina na arapskoj, kompaniji. Od 15 godina navigavanja na tankerima devet je godina bio kapetan. Ploviti mu je dosadilo tek kada mu je dobar dio vremena odnosio rad oko papirologije. Posao mu se sveo na birokraciju koja mu je konstantno izazivala stres. Sjedio je za računalom osam sati dnevno, odgovarao na mailove i tako satima, danima, mjesecima.
- Volio sam ploviti, to mi je bilo fantastično. Obišao sam svijet. Bilo mi je lijepo prvih sedam godina tijekom kojih sam se družio s našim ljudima, a i naši su me kapetani gurali tako da imam lijepe uspomene iz tog vremena. Plovidba je lijepa, ali...
Odluku da se trajno iskrca na kopno donio je nakon što se na brodu dogodio nesretan slučaj s prvim časnikom palube, Indijcem, koji je uzrokovao nesreću koja je vrlo lako mogla završiti izgubljenim životom. Prisjetio se Mato tog nesretnog slučaja koji se zbio 2016. godine na Indijskom oceanu u trenutku kada je puhao monsun gdje je prvi časnik palube, bez da je o tome obavijestio njega ili most, počeo privezivati rezervne kolute čelik čela koja se inače koriste kao konopi za privezivanje broda u luci.
Otpustio je sve rice i dok su radili na jednom kolutu drugi je proklizao na palubi kada se brod jače zaljuljao, te je kolut od 4,5 tone stisnuo kormilara. Kormilar je završio sa dosta teškom ozljedom noge i na sreću se izmakao da ga kolut ne pritisne preko prsnog koša. To je bio krajnji moment da Mato donese odluku o tome kako više neće ploviti.
Tri proizvodnje
E sad kako je svoju odluku rekao supruzi to je već druga priča. Kao pametan muškarac nije odmah otkrivao sve pojedinosti već joj je samo kazao da će tog puta malo duže ostati doma. To joj nije bilo čudno jer kada su se ženili, a potom i dobili prvo dijete, Mato je znao na kopnu ostati godinu dana. Kada je dobio drugo dijete ostao je s obitelji šest mjeseci. Zato je supruga već bila naviknuta na to, no kada je prošlo određeno vrijeme isto ga je pitala kada će na brod, a on joj odgovorio da više ne namjerava ploviti.
Prethodno je Mato dobro pripremio teren, od ušteđenog novca je prvo 2011. godine kupio uljaru s linijom za preradu maslina, a potom je 2015. i 2016. godine sadio vinovu lozu pripremajući se za dan kada više neće živjeti od navigavanja. Iako priznaje da je prošlo dosta vremena dok mu je novi posao počeo donositi novac danas on i njegova šira obitelj od toga sasvim dobro žive.
- Naša obitelj ima tri proizvodnje. Što se vina tiče imamo 7000 loza. Uz moje roditelje, suprugu, sestru i djecu svi radimo. U uljari prerađujemo masline za cijeli Šipan, Lopud i Koločep, te prerađujemo rogač u brašno. Najviše nam je zahtjevna loza koju u svibnju i lipnju svakodnevno plijevimo i na tim nam poslovima pomažu Pločani. Rogač prerađujemo kako prodamo. Otprilike stotinjak kilograma koje pakiramo u paketiće, te se tako šalje na tržište. Masline nas okupiraju od listopada do prosinca.
Na gospodarstvu imaju oko 50 stabala rogača na kojima u prosjeku beru oko tri tone mahune rogača godišnje. Kaže da s obzirom kako je Šipan u prošlosti bio poznat po uzgoju posebne sorte rogača, u literaturi znanog kao carin ili šipanski rogač i kako je veliki broj stabala i danas u rodnom stanju, odlučili su revitalizirati uzgoj.
Brojne nagrade
Mogu se Goravice pohvaliti i sa 300 stabala maslina među kojima su im najbrojnije autohtone sorte otoka Šipana Piculja i Kosmača, a uzgajaju i najzastupljeniju sortu u Dalmaciji Lastovku i Oblicu. Sve masline prerađuju u vlastitoj uljari s pogonom na principu hladne prerade s centrifugom gdje temperatura prerade ne prelazi 27 C tijekom svih faza.
Riječ je o kvalitetnom ulju, a potvrda su zlatne medalje koje redovito osvajaju na međunarodnom natjecanju maslinara i uljara Noćnjak, kao i titula šampiona osvojena na posljednjem regionalnom natjecanju Zlato Juga.
Plavac Mali, Merlot i Cabernet Sauvignon
I ako niste znali svojom dužinom od pet kilometara šipansko je polje među najvećim poljima na Dalmatinskim otocima. Uz veliki broj sunčanih sati prednost te mikrolokacije su i velike razlike dnevnih i noćnih temperatura tijekom ljetnih mjeseci koje izvrsno odgovaraju zasađenim sortama te daju grožđu specifičnu aromu i visoki sadržaj šećera što ga čini izuzetno pogodnim za proizvodnju vina osobitog okusa i mirisa, prisnažuje Mato.
- Naš najstariji vinograd je zasađen 1995. godine te broji oko dvije tisuće trsova sorte Plavac Mali. Na širenje proizvodnje smo se odlučili 2015. godine kada smo podigli nove nasade vinove loze sorte Plavac Mali, Merlot i Cabernet Sauvignon.
Pa kad sve ide tako dobro i kada je na okupu cijela obitelj tko bi uopće imao želju vratiti se na more kruhu sa sedam kora. Svaka čast Goravice, pozlatile vam se ruke.
