Reporterka Dnevnika Nove TV o situaciji s Petrolom razgovarala je s energetskim stručnjakom Davorom Šternom.
"Nitko nema jake argumente, imamo svi problem. Ako dođe do obustave rada, ne samo na sat vremena, nego produljeno, cijeli sustav opskrbe naftnim derivatima je toliko osjetljiv, a Petrol je velika karika, ako dođe do nekakvog poremećaja u tome lancu, može doći do teških posljedica. Činjenica jest da je Vlada ograničila marže, da je teško naftnim kompanijama danas poslovati, pogotovo u neizvjesnim uvjetima. Mislim da bi bilo dobro ako bi se ovih dana mogla naći formula po kojoj bi se odredila pravična naknada da te kompanije ne bi imale gubitke, a da istovremeno ne bi stvarale ekstraprofite o kojima se razgovaralo u posljednje vrijeme", rekao je Štern.
Osvrnuo se Štern i na navodne ekstraprofite naftnih kompanija.
"Pravo ima dvije strane. Pitanje je propuštene dobiti i pitanje je gubitka. O tome bi sud, ako dođe do njega, trebao donijeti svoj pravorijek. Ja se nadam da do toga neće doći. Vrijeme je takvo da treba postići nekakav konsenzus koji će pratiti nestabilna vremena. Zima još nije gotova, prijetnja još nije nestala", kaže Štern.
"Naša jedina rafinerija ne radi"
"Naime, ako stvarno dođe do toga da Rusija, pod sankcijama EU-a, 5. veljače obustavi izvoz derivata iz Rusije i ako Rusija zaustavi izvoz nafte. Prijetnje bi mogle dovesti do toga da fali robe na tržištu, a onda su distributeri izuzetno i osjetljivi i važni istovremeno. Naša jedina rafinerija koja bi mogla uskočiti u tom trenutku je zatvorena, ne radi, iz meni potpuno nepoznatih razloga. Ne prihvaćam argumente koje nam je MOL podastro. Mislim da je to jedna velika greška i nadam se samo da nam se to neće obiti o glavu", istaknuo je Štern za Dnevnik Nove TV.
Na pitanje o tome mogu li se Vlada i Petrol naći na pola puta, Štern je rekao da nije u pitanju samo Petrol.
"Ima tu puno ostalih i manjih distributera. U krajnjoj liniji, mislim da sama Ina treba trijezne glave sjesti, bez nekakvih prijetnji, i naći formulu da se zadovolji tržišna ekonomija, koja više nije tržišna, već je posljednje tri godine dogovorna ekonomija. Vjerujem da bi se u tom smislu moglo naći jedno pravilno rješenje", istaknuo je.
Istaknuo je kako možda više nema potrebe za ograničavanjem visine marži, ali i kako ima potrebe za definiranjem.
"Treba se naći formula po kojoj bi se marža mogla u svakom momentu mijenjati, s time da se ne ošteti ni jedna ni druga strana. U krajnjoj liniji cijenu plaćamo mi potrošači, ali cijena kada nema goriva je najskuplja cijena koja postoji", zaključio je Štern.
