Poslije političkog udara Josipa Broza Tita u Karađorđevu potkraj 1971. godine, politički je osuđeno, a odmah zatim i smijenjeno državno političko vodstvo Hrvatske zbog tzv. masovnog pokreta i nacionalizma. Tajno se pripremala represivna policijska akcija protiv mnogih domoljuba, čiji je pokret poslije nazvan Hrvatsko proljeće.
Na današnji dan, 11. siječnja 1972. godine, uhićeni su intelektualni i politički vođe Hrvatskog proljeća koji su većim dijelom bili članovi Matice Hrvatske.
Uslijedilo je to poslije Titove odluke o ugušenju slobodarskog pokreta i Hrvatskog narodnog preporoda, koji je osobito imao čvrsta uporišta među intelektualcima i studentima.
U ranu zoru na današnji dan 1972. godine uhićeno je deset sudionika Hrvatskog proljeća. Uhićeni su Franjo Tuđman, Marko Veselica, Šime Đodan, Hrvoje Šošić, Vlado Gotovac, Vlatko Pavletić, Jozo Ivičević-Bakulić, Ante Glibota, Zvonimir Komarica i Ante Bačić.
Posebno je indikativno da u premetačini nije bilo nijednog policajca Hrvata, a iako je trajala satima, nisu nađeni nikakvi spisi niti dokumenti o zavjeri protiv države ili špijunaži za strane sile.
Uskoro su se uhićenici našli pred sudom koji ih je teretio za izmišljene političke zločine - za "nacionalizam", "separatizam", "kontrarevoluciju", "nasilno obaranje komunističkog sustava"... Iako su mnogi optuženici bili bitni sudionici partizanskog pokreta, optuženim pripadnicima Hrvatskog proljeća dosuđene su višegodišnje robije, nerijetko praćene mučenjima i gubicima građanskih i ljudskih prava.
Uskoro su uslijedila i druga uhićenja i suđenja hrvatskim domoljubima, osobito među studentima na čijem je čelu bio Dražen Budiša.
U odmazdi nad Hrvatskim proljećem uhićene su tisuće Hrvata, a mnogo više je ostalo je bez posla i pod političkom prismotrom i represijom komunističkog aparata. U svijet je krenuo novi val Hrvata koji u domovini nisu mogli osigurati egzistenciju.
Zanimljivo je da je na današnji dan, istog datuma, 1843. godine, u vrijeme najvećeg uspona Preporoda, car i kralj Ferdinand I. zabranio svaku uporabu ilirskog imena, posebice u novinama i javnim spisima, a 1849. uveo je oktroirani ustav.
Podsjetimo, Hrvatski narodni preporod bio je nacionalno-politički i kulturni pokret koji se razvio u prvoj polovici 19. stoljeća pod utjecajem sličnih pokreta u drugim zemljama Habsburške Monarhije. Hrvatski intelektualci borili su se za očuvanje hrvatskog indentiteta, a svoju su borbu usmjerili na očuvanje hrvatskog jezika.
Najveći doprinos dao je Ljudevit Gaj svojom Kratkom osnovom horvatsko-slavenskog pravopisanja.
Veliki udar na Hrvate dogodio se 129 godina kasnije - istog datuma, s uhićenjem poznatih aktera Hrvatskog proljeća.
Poslije svih tih udara, došlo je do masovnih iseljavanja Hrvata u strane zemlje. Iseljavanja se, nažalost, još uvijek događaju, prije svega zbog gospodarskih, neimaštine koja je na djelu.
