Gospodarstvenik, bivši dugogodišnji predsjednik Uprave Podravke i moćni SDP-ovac Zvonimir Mršić u N1 studiju uživo kod Hrvoja Krešića komentirao je posljedice krize zbog rata u Iranu i što to znači za hrvatsko gospodarstvo.
Mršić upozorava da će inflacija biti znatno viša, a ekonomska situacija teža, ako kriza na Bliskom istoku zbog rata u Iranu dulje potraje. Osim toga, ističe i da u slučaju produljenog rata u Iranu i zatvaranja Hormuškog tjesnaca, Europi i svijetu ne prijeti samo nestašica goriva nego i nestašica hrane, umjetnih gnojiva, polimera, helija, aluminija pa i mikročipova.
"Ovaj rast inflacije u Hrvatskoj i Europi, ali i svijetu, bio je očekivan i u skladu s prognozanam MMF-a da će u slučaju da rat bude trajamo mjesec dana, inflacija rasti jedan posto - i to se i dogodilo. Što sukob bude dulje trajao, ta kriza će više utjecati na inflaciju, pa potraje li rat tri mjeseca, možemo očekivati rast inflacije za tri posto, a ako potraje pet mjeseci i dulje, mogli bismo se naći u spirali inflacije", naglasio je Mršić.
Kamo su otišle milijarde za proizvodnju hrane, ako sve uvozimo?
Smatra da je zamrzavanje cijena bio dobar vladin potez jer se tako štiti standard svih građana, ali i da borba protiv inflacije zahtijeva i drukčije mjere koje negativno utječu na popularnost onog tko ih donosi.
"Hrana u Hrvatskoj nije skupa samo zbog rasta cijene energenata nego prvenstveno zato što nismo dostatni u proizvodnji hrane. Čak je i Državna revizija priznala nedavno da je 3,5 milijardi eura poticaja za poljoprivredu bačeno u vjetar jer smo količinski u proizvodnji hrane, unatoč tome, ostali na razini 2010. godine. Ako je većina proizvoda na našem tržištu stranog porijekla, kamo su otišle te milijarde?", pita se Mršić.
Pogrešne poljoprivredne politike svih vlada
Dugogodišnji uspješni predsjednik Uprave Podravke kaže da su doslovno sve hrvatske vlade vodile pogrešnu poljoprivrednu politiku.
"Naša poljoprivredna politika je pogrešna, nismo ni konkurentni ni samodostatni. Uz postojećij milijun hektara obrađenih površina, mi smo već trebali imati 500 tisuća do milijun hektara novih obrađenih površina, ali ih nemamo. Nama uvoz diktira cijene hrane, a premalo izvozimo. Previše robe cirkulira u jednom smjeru što znači da nsimo učini dovoljno da nam poljoprivreda bude konkurentna, a isti je slučaj i s industrijom. Nisu osnovana nova poduzeća koja bi proizvodila hranu, pa kad ste ovisni o uvozu netko drugi vam diktira cijene, odnosno dio vlasite neefikasnosti prelijevate na cijene u domaćim dućanima", naglasio je Mršić i ponovio kako se "pogrešna poljoprivredna politika vodi u svim našim vladama".
Zato danas više nismo samodostatni ni u proizvodnji mesa i peradi, ali ni salate i mrkve, koje imaju izrazito kratak rok proizvodnje. Mrkvu uvozimo iz Austrije, napominje Mršić. UZ to, proizvodnju umjetnih gnojiva smo smanjili s milijun tona na 300 tisuća tona, nemamo muznih krava, a imamo i najmanje poljoprivrednih površina pod staklenicima I plastenicima.
"Naše su naivke danas takve da želimo imati rajčicu 365 dana u godini, a ne samo u doba kad se proizvodi pod otovrenim nebom. Ako želimo domaće voće I povrće moramo reći koliko hektara želimo hitno imati pod staklenicima i plastenicima, a poljoprivrednicima kojima su staklenici i plastenici stradali od nevremena moramo odmah pomoći da hitno uspostave proizvodnju jer bi lanci opskrbe mogli puknuti, ako rat potraje", upozorava Mršić.
Ova kriza mogla bi biti gora od svega što smo vidjeli
Dodao je i da nam hitno treba nova poljoprivredna strategija, "konkretna i mjerljiva", koja će donijeti samodostatnost u proizvodnji hrane, ali i bolje upravljanje resursima poput vode.
"Imamo i zemlju i klimatske uvjete i vodu, uvjete da budemo efikasni. Poljprivredna proizvodnja u Izraelu je konkurentija od Hrvatske, a izrael nema ni zemlje ni vode. Mi vode imamo na pretek, ali ni tu nismo nažalost napravili dovoljno jer kad pada kiša, mi imamo poplavu, a kad nema kiše, imamo sušu", ističe Mršić.
Osvrnuo se na usporedbe današnje energetske krize zbog zatvaranja Hormuškog tjesnaca s onom iz sedamdesetih godina prošloga stoljeća, naglasivši kako je ovo gora situacija i mogla bi biti gora od svega što smo vidjeli jer onda je bila važna samo nafta koja je dolazila iz zemalja Perzijskog zaljeva, a danas je to važan izvor LNG-a, umjetnih gnojiva, polimera, sumpora, aluminija,...
Puknu li lanci opskrbe, nećemo imati hrane ni za sebe ni za turiste
"LNG nije samo energent za domaćinstva i industriju, nego i sirovina za polimere, pa će poskupijeti i ambalaža, aluminija neće biti dovoljno jer ga se 10 posto proizvodi u zaljevu, a to znači da će poskupjeti i ambalaža i automobili. Helija već nedostaje, a potreban je za proizvodnju mikročipova,... Potraje li ovo tri ili šest mjeseci, bit će u pitanju dostupnost i hrane i mnogih proizvoda", upozorava Mršić.
"To bi mogao biti i poseban problem za našu turizam, puknu li lanci opskrbe jer mi nemamo hrane za sebe, a onda ni za turiste", nastavio je.
Pozvao je vladu da hitno krene poticati proizvodnju sve hrane, a pogotovo one u staklenicima i plastenicima jer se tako u kratkom roku može proizvoditi povrtne kulture.
"Nepredvidiva je situacija pred nama, nadajmo se da će trajati kratko", poručio je Mršić.
