Prekoračenje brzine u naseljenom mjestu može rezultirati i kaznom zatvora u trajanju do 60 dana, a ni novčane kazne nisu zanemarive. Na cesti u naselju vozač se ne smije kretati brzinom većom od 50 km/h, odnosno većom od brzine dopuštene prometnim znakom koji vrijedi za cijelo naselje ili njegov dio.
Iznimno, na cestama u naselju čiji prometno-tehnički i sigurnosni elementi to omogućuju, primjerice postojanje pješačkih podhodnika ili nadhodnika, dodatnih traka za lijevo ili desno skretanje, kao i upravljanje prometom semaforima na raskrižjima, prometnim znakom može se dopustiti kretanje vozila brzinom većom od 50 km/h, ali ne višom od 80 km/h,prenosi N1.
Najstroža kazna za kršenje ove odredbe propisana je za vozače koji se u naselju kreću brzinom većom od dopuštene ili prometnim znakom ograničene za više od 50 km/h. U tom slučaju predviđena je novčana kazna u iznosu od 1320 do 2650 eura ili kazna zatvora do 60 dana. Za prekoračenje brzine u rasponu od više od 30 do 50 km/h zakon predviđa novčanu kaznu od 390 do 920 eura, uz daljnje sankcije za blaže oblike prekršaja.
U zakonu od 2004.
U praksi se često pojavljuju situacije u kojima vozači nisu svjesni da su se kretali kroz naseljeno mjesto, osobito na dionicama ceste bez vidljivih stambenih ili drugih građevina, okruženima otvorenim prostorom. U takvim slučajevima dolazi do neslaganja između vozača i policije oko toga radi li se doista o naselju.
Određivanje sadržaja pojma naselja nije jednostavno pitanje, što potvrđuje i činjenica da se njime u više navrata bavio Vrhovni sud Republike Hrvatske. Aktualni Zakon o sigurnosti prometa na cestama definira "naselje" kao prostor na kojem se redovi ili skupine zgrada nalaze s jedne ili s obje strane ceste, dajući joj izgled ulice, a čije su granice označene prometnim znakovima za obilježavanje naseljenih mjesta. Istu definiciju sadržavao je i zakon iz 2004., prenosi Revija HAK.
Važnost ove definicije dodatno je naglašena u rješenju Vrhovnog suda Republike Hrvatske Rev 5246/2019-2 od 21. srpnja 2020., u kojem se Sud pozvao na svoje ranije pravno shvaćanje iz odluke Rev-786/90 od 20. rujna 1990. godine. Unatoč brojnim društvenim i državnim promjenama u međuvremenu, stav o definiciji naselja ostao je nepromijenjen.
U toj je odluci Vrhovni sud zauzeo stajalište da su granice naseljenog mjesta određene prometnim znakovima za obilježavanje naselja, a ne prvom ili posljednjom kućom uz cestu. Isti je zaključak potvrđen i u rješenju iz 2020. godine, u kojem se izričito navodi da granice naselja određuju prometni znakovi, a ne objekti niti njihova udaljenost od ceste.
Slijedom navedenog, činjenica da se na određenoj dionici ceste ne nalaze stambene ili druge građevine ne znači nužno da se ne radi o naselju. Ključno je postojanje prometnih znakova za obilježavanje naseljenih mjesta. Prolazak posljednje kuće ne mora označavati i izlazak iz naselja, bez obzira na subjektivni dojam o okruženju. Takvo pravno shvaćanje potvrđeno je praksom Vrhovnog suda Republike Hrvatske.
