Prije petnaestak dana je završena još jedna Svjetska geografska olimpijada (iGeo), koja se održala u prilagođenim okolnostima na daljinu.
Hrvatski tim je osvojio jednu srebrnu i dvije brončane medalje. Na Olimpijadi su sudjelovali učenici Ema Buljan (brončana medalja), Nika Kilić, Mislav Maldini (brončana medalja) i Maks Vincek (srebrna medalja).
Upravo ovi rezultati su bili razlog što smo se zaputili u Sinj. Tamo je prije mjesec dana svoj srednjoškolski put završila već spomenuta Ema Buljan. Radi se o mladoj genijalki, koja od svojih školskih početaka bilježi briljantne rezultate gdje god se pojavi. Ema je upravo završila Gimnaziju Dinka Šimunovića te će svoj put nastaviti na studiju molekularne biologije u Zagrebu.
"Volim je jer mi pruža uvid u druge kulture, običaje, jezike i sve što nas okružuje"
S njom smo proveli ugodno vrijeme u Sinju te smo odlučili predstaviti široj javnosti ovu nevjerojatnu djevojku, pred kojom je, ne sumnjamo, sjajna budućnost. Na početku smo je upitali kojim se uspjesima najviše ponosi.
- Nastupala sam na županijskim natjecanjima iz geografije, povijesti, fizike, kemije, biologije, francuskog, hrvatskog i latinskog jezika te na državnim natjecanjima iz geografije i francuskog jezika. Uz geografiju, najponosnija sam na rezultat iz francuskog jezika, gdje sam postigla drugo i treće mjesto - kazala nam je Ema.
Put do uspjeha na olimpijadi nije bio lagan.
- Imali smo online pripreme kroz lipanj i srpanj. Predavanja su nam održavali profesori s geografskog odsjeka PMF-a u Zagrebu, ali mislim da je za olimpijadu najvažnija dugogodišnja priprema kroz osnovnoškolsko i srednjoškolsko obrazovanje i samostalan rad. Natjecanje se održalo online, iako je trebalo biti u Istanbulu. Sastojalo se od tri dijela: multimedijalnog testa, written response testa i terenskog rada, koji je ove godine bio malo izmijenjen zbog online okruženja. U svim dijelovima testa se tražilo poznavanje ne samo geografije, nego i geologije, turizma, prometa, demografije, geofizike, hidrologije i slično. Ne radi se o faktografskim pitanjima, nego o povezivanju, analiziranju i zaključivanju - opisuje nam.
Geografija je njezina prva ljubav.
- Kao dijete sam voljela čitati o stranim državama i dalekim krajevima. Kao znanost me zainteresirala kada sam je počela učiti u petom razredu osnovne škole. Volim je jer mi pruža uvid u druge kulture, običaje, jezike i sve što nas okružuje. Isto tako me uči zašto cijeniti svoju državu i zašto je posebna. Hrvatska je uistinu posebna država jer se na malom području može toliko toga vidjeti - govori Ema.
Zahvalna je svojim nastavnicima što su konstantno radili s njom. Koliko je bitan rad u školi, toliko je i onaj samostalni.
- Jedno bez drugoga ne može. Uvijek je potrebna podrška profesora, ali da bi se došlo do međunarodne razine znanja treba puno samostalnog rada i truda - priča Ema.
Briljantni rezultati na najvažnijim ispitima
Ovog ljeta je polagala i ispite državne mature.
- Iako mi je to razdoblje bilo stresno kao i svim maturantima, zadovoljna sam svojim rezultatima. Iz Hrvatskog jezika, Matematike, Engleskog jezika, Biologije, Kemije i Geografije sam dobila ocjenu odličan, a iz Fizike vrlo dobar - pohvalila nam se.
Ipak, činjenica je da učenici iz godine u godinu postižu sve gori rezultat na državnoj maturi.
- Nakon završetka mature mogu reći da nije toliko teška kao što se priča te da se od nje radi nekakav bauk. Rekla bih da je najviše za loš rezultat kriva nepripremljenost, ali i strah i manjak koncentracije. Za dobar rezultat na maturi potrebno je učiti sve četiri godine srednje škole. Nemoguće je pripremiti se u mjesec dana - upozorava Ema.
O hrvatskom sustavu obrazovanja ima sasvim realno mišljenje.
- Nije ni najbolji, ali ni najgori. Dosta je zahtjevan jer obuhvaća puno predmeta. Koliko je to s jedne strane teško, toliko je i dobro. Mislim da naši učenici nakon završetka obrazovanja imaju puno bolju opću kulturu nego oni iz drugih država. Možda bih neke predmete stavila za izborne, kao što su likovna i glazbena umjetnost. Mislim da bi bilo dobro da jedno vrijeme, kroz osnovnu školu, budu obvezni, ali da kasnije učenici imaju izbor. Uvela bih više dodatne nastave za predmete koji učenike najviše zanimaju - kaže.
U gimnazije bi nešto dodala.
- Mislim da bi trebalo biti više učenja o financijskoj pismenosti i građanskom odgoju - savjetuje.
Kreće nova etapa njezina života
Iako je geografija njezina prava ljubav, ona se odlučila za drugi studij. Evo i zašto.
- Kod molekularne biologije mi se svidjela perspektiva koju ću imati nakon završenog fakulteta. Na odabir ovog fakulteta navela me i znatiželja. Još je dosta toga neistraženo i nepoznato i želim dati svoj obol tome. Molekularna biologija je znanost koja u budućnosti može dati odgovore na brojne današnje nepoznanice. Od geografije nisam odustala. Uvijek će biti moja strast i bavit ću se njom za svoj gušt. Međutim, rekla bih da ne nudi dobru perspektivu kao molekularna biologija pogotovo jer u nas ne postoji interdisciplinarni studij znanosti o Zemlji, koji se u svijetu zove Earth sciences, a koji obuhvaća geografiju, geologiju, ekologiju i ostale srodne znanosti - objasnila nam je.
Nakon završetka fakulteta, vidi se u nekom istraživačkom timu.
- Studenti se uglavnom zapošljavaju na institutima te se i ja tako negdje vidim. Uglavnom odlaze u inozemstvo, ali ja se dugoročno vidim u Hrvatskoj. Ako mi se pruži prilika vani, iskoristila bih je, ali ne želim život provesti van svoje domovine - jasna je Ema.
O Hrvatskoj danas kaže sljedeće:
- Ne mogu biti zadovoljna, ali optimistična sam. Neke stvari se poboljšavaju. Voljela bih samo poručiti mlađima od sebe da rade na sebi i svome znanju i vještinama jer im to nitko ne može oduzeti - zaključila je Ema.
