Brojem posjetitelja sinoć na otvorenju izložbe "Memento mori. Arheološka istraživanja salonitanske Zapadne nekropole na Zaobilaznici 1986. – 1987.", potvrđen je status i važnost Arheološkog muzeja u Splitu, prve muzejske institucije u Hrvatskoj. Istančani balans glamura, emocija i stručnog predstavljanja arheološke priče nikoga nije ostavio ravnodušnim. Više od 500 posjetitelja prepoznalo je važnost i emotivni naboj prilikom otvorenja ove izložbe koja nakon gotovo 40 godina po prvi puta javnosti predstavlja arheološko bogatstvo koje je pronađeno prilikom izgradnje brze ceste Solin - Trogir, tzv. Zaobilaznica, osamdesetih godina prošlog stoljeća. Mnogi su i osobno vezani uz ovu priču s obzirom da su odrasli upravo na tom području i sjećaju se dramatičnog podviga arheologa 1986. i 1987. godine.
"Kultura se vratila u naš grad. Predivno je ovo sve predstavljeno. Svaka čast muzeju što nam je ovo omogućio. Osjećam se kao na crvenom tepihu! Emotivno sam vezan uz cijelu ovu priču jer sam se kao dijete igrao upravo na tom području. Tražili smo rimske novčiće i pravili se da smo otkrili blago kad bi naišli na njih. Ma oduševljen sam!" - samo su neke od reakcija kojima su posjetitelji izražavali svoje mišljenje o izložbi i o samom otvorenju, stoji u priopćenju za medije.
"Tijekom večeri, kroz više od 1200 artefakata koliko je predstavljeno ovom izložbom, upoznat ćete ljude: one koji su prije gotovo dvije tisuće godina s nama dijelili ovaj isti prostor, ali i one koji su ih tijekom izgradnje Zaobilaznice spasili i njihove priče ovom izložbom prenijeli javnosti." - naveli su iz Muzeja kao uvod u predstavljanje koncepta izložbe.
Kroz predmete pronađene u grobovima na Zapadnoj nekropoli (groblju) koja se nalazi upravo na dijelu gdje je prošla Zaobilaznica upoznajemo ljude, Salonitance iz razdoblja od 1. do 6. stoljeća. Zanimljive su njihove priče koje možemo pretpostaviti kroz najintimnije predmete koje su polagali u grobove svojih najmilijih. A zanimljive su priče i arheologa koji su sudjelovali u istraživanjima.
"U tih 13 mjeseci iskopano je više nego što je ikad prije, ali i poslije iskopano nekog antičkog grada u Hrvatskoj. Bili smo mladi i željni izazova. Bili smo homogeni. Anegdote su nam olakšavale posao i pritisak koji nas je okruživao. Kako smo napredovali s iskopavanjima nalazi su postajali sve brojniji i brojniji i sve važniji i važniji, iznenađujući i neočekivani. Nas su spasili mediji, novinari i prkos te ustrajnost naše arheološke ekipe." - ispričao je u svom emotivnom govoru koji je pročitao Vedran Barbarić, nekadašnji ravnatelj Muzeja i voditelj istraživanja upravo 86. i 87. godine, gospodin Branko Kirigin, naglašavajući da je istraženi dio manje od 5% ukupne površine Salone, te da tu itekako ima još puno posla.
"Da ne govorimo samo o negativnim stvarima, bilo je tu i puno radosti." - dodala je Jagoda Mardešić, viša kustosica i koautorica izložbe koja je bila dio originalnog tima od prvog dana u listopadu 1986. godine. "Započela sam kao mladi arheolog, volonter. Tek sam učila, a pritisak javnosti pod kojim smo radili omogućio je da nismo učili u hodu. Mi smo učili u trku. Bilo je tu mladenačkog zanosa. Svi smo bili kao jedan." - prisjeća se Mardešić koja za 2 mjeseca ide u zasluženu mirovinu, a svoju karijeru ovom izložbom zaokružuje upravo istom temom kojom je i započela.
Sadašnji ravnatelj Arheološkog muzeja, Ante Jurčević ukazao je na problematiku koja i danas postoji i uputio apel o važnosti zaštite kulturno-povijesne baštine. -"Cesta je "presjekla" Salonu i stvorila dojam da se ta važna antička metropola nalazi sjeverno od nje, a luka zbog koje je Salona bila toliko važna u to doba više se ni ne doživljava kao dio grada. To se zbivalo osamdesetih, a i danas je Salona ugrožena gradnjom pod kojom nestaje bogatstvo neistraženih povijesnih slojeva, osobito na istočnom dijelu."
Tri godine, rečeno je ovom prilikom, pripremala se izložba Memento mori (lat: Sjeti se smrt(nost)i). U ime autora izložbe, kustosica Vesna Matić, upoznala je posjetitelje s izložbom koja počinje na samom ulazu. Datum nije slučajno odabran. Na februarske ide održavale su se rimske pogrebne svečanosti kojima su Salonitanci odavali počast svojim mrtvima. Baš kao i tada, sarkofazi i spomenici poredani sve do glavnog ulaza ukrašeni su lovorovim vijencima i girlandama, a cijelim prostorom dominirala je crvena boja i svjetlosni efekti koja je u antičko doba, bila boja kojom se odavala počast smrti. Posjetitelji dolaskom na izložbu odaju počast drevnim Salonitancima, ali time i slave život. Ova ključna tema šalje poruku da svi zajedno osvijestimo važnost sadašnjeg trenutka, stoji u priopćenju za medije.
U samoj zgradi muzeja jedan dio posvećen je istraživanjima iz 1986. i 1987. godine, a drugi dio posvećen je predmetima iz grobova i pronađenim spomenicima. Vrijednost građe neprocjenjiva je, a neki eksponati rijetkost su i u svijetu. Dodatno, koristeći se modernom tehnologijom rekonstruiran je izgleda četiriju osoba te je po prvi puta javnosti predstavljeno i kako su Salonitanci izgledali.
Na sredini se nalazi velika dizajnerska instalacija kojom se odaje počast Salonitancima. Naime, prilikom istraživanja istraženo je 615 grobova. Jasno, zbog prostornog ograničenja na izložbi ih je predstavljeno 60-ak, no ovom instalacijom svi su oni naznačeni pločicom i brojem osiguravajući na taj način da nitko ne bude zaboravljen. Efektna i atraktivna rješenja kojom je izložba predstavljena promišljeno dodatno uvlače posjetitelje u suštinu same priče. Dizajn postava izložbe potpisuje Clinica studio, dok vizualni identitet potpisuje dizajn studio Kazinoti & Komenda.
Izložbu je u ime Ministrice kulture i medija RH otvorio župan Blaženko Boban koji se prisjetio arheoloških istraživanja koje je promatrao u mladosti, naglašavajući važnost teme koja je predstavljena izložbom.
