Na sajmu gostuje tamošnji vrlo agilni izdavač Fokalizator, predstavljena je zbirka drama Aleksandra Radunovića Popaja, s trima dramama Leptir, Istraga i Noć, no središnje događanje programa bila je tribina Crna Gora danas i sutra održana u četvrtak popodne, drugog dana Festivala.
Uz moderiranje novinara i pisca Damira Pilića, govorili su Andrej Nikolaidis, Aleksandar Radunović Popaj i Vladimir Vojinović koji su se osvrnuli na današnji trenutak hrvatskog južnog susjeda.
Kako su rekli, Crna Gora se — uz praktički permanentnu krizu vlasti — danas nalazi na razmeđu između pripadnosti Zapadu, odnosno želje za pristupanju Europskoj uniji, te inicijativi zvanoj Otvoreni Balkan pod snažnim vodstvom Srbije i Albanije. Kako je rekao Nikolaidis, takva se podvojenost u posljednje vrijeme najviše vidi kroz odnos prema ratu u Ukrajini, na kojem se prepoznaju crnogorske i prosrpske snage.
Vojinović je istaknuo i ogroman utjecaj srpskog pravoslavnog klera, započet još u vrijeme pokojnog Amfilohija Radovića, koji doslovno utječe na formiranje vlasti i diktira politiku, što je bilo vidljivo tijekom kratkog premijerskog mandata Dritana Abazovića.
"U vrijeme dok smo prosvjedovali protiv instaliranja novog episkopa činilo se da stvari mogu ići samo na bolje, ali bojim se da sam bio previše optimističan", rekao je Vojinović, ističući da u Crnoj Gori i dalje dobar dio ljudi ne priznaje genocid u Srebrenici, deportacije Bošnjaka iz Crne Gore ili bombardiranje Dubrovnika.
Nikolaidis je istaknuo da se na Crnoj Gori lomi i sukob utjecaja Rusije i SAD-a, i to na najgori način. On drži da bi Crna Gora postala moderna zemlja da nije zaustavljena u pristupanju EU, no zamrzavanjem tog pristupanja zemlja je doslovno gurnuta u projekt Otvoreni Balkan, "najbalkanskiji od svih balkanskih projekata" u kojem će jedini "kraljevi" biti Tirana i Beograd, a ostali samo "kusur". Za njega je to krivica SAD-a, koji umjesto puta u modernost guranjem u ovo društvo istinski radi protiv interesa Crne Gore.
"Istinski se zalažem za smanjivanje ruskog utjecaja, no oni nisu krivi za sve", kaže Nikolaidis.
Radunović veliku odgovornost vidi i u samim Crnogorcima, koji su se u tranziciji i rušenju radničkih i drugih prava i standarda okrenuli crkvi.
"Bojim se da su to ciklusi koji su se morali dogoditi, i iz kojih možemo izaći, ali je to nemoguće ako građani ne osvijeste potrebu za tom promjenom", smatra Radunović, dok Nikolaidis dodaje da je riječ o eksplozivnoj kombinaciji — neprosvijećenoj zajednici i preprekama koje prosvjećivanju postavljaju "strane ambasade".
Vojinović u projektu Otvorenog Balkana vidi istinsku opasnost jer on ne nudi izgradnju mostova suradnje, nego manipulaciju i lažnu predodžbu o tržištu širem od crnogorskog.
"Uvijek sam za brisanje granica, zato moramo s Hrvatskom graditi mostove poput ovog književnog, ali ne treba mi zajednica kojom će biti obrisan moj identitet", zaključio je Vojinović.
