Treba li Split građanski odgoj“, bila je tema javne tribine održane sinoć u hotelu Briig, a na inicijativu Davora Matijevića, kandidata za gradonačelnika Splita koalicije SDP - Možemo! - Direkt. Upravo je građanski odgoj tema koju je kako sam, tako i s partnerima s lijevog spektra, cijelo desetljeće gurao na dnevni red gradskog vijeća, pa iako je imao obećanje od aktualnog gradonačelnika kao jedno od načela sad već prekinute suradnje, građanski odgoj još uvijek nije integriran u splitske škole.
Ideja tribine koja je okupila velik broj građana bila je još jednom aktualizirati temu i čuti iskustva onih koji su uveli građanski odgoj te su na njoj sudjelovali i Sabina Glasovac, potpredsjednica Sabora, doc.dr.sc. Zvonimir Glavaš s odsjeka za kroatistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu te Luka Čanković, predsjednik Savjeta mladih Grada Rijeke.
"Frustrira me što obrazovanje i odgoj postaju političko pitanje, umjesto da o tome pričaju stručnjaci"
„Tema građanskog odgoja je isključivo afirmativna, a politiziranje oko nje daje joj negativnu konotaciju i meni je neugodno što moramo tako pričati. Znali smo da neće proći kod one prošle vlasti, a od Puljka sam imao riječ da će građanski odgoj biti uveden u splitske škole. Do danas je samo usvojen moj amandman za sredstva za pripremu, a objašnjenje zašto se ne ide u implementaciju je da je to tema koja će iziritirati desnicu. Razumijem da se ne donese GUP u jednom mandatu, ne izgrade stanovi, ne obnovi Poljud, ali ovdje je pitanje političke volje. Činjenica je da situacija u Splitu nije bila tako lagodna za implementaciju lijevih ideja i vrijednosti kao sada. Bila je to jedinstvena prilika, ali nikad neću vjerovati da je nećemo više imati, samo sam razočaran jer smo se godinama svi zalagali, a dobili smo mrtvo slovo na papiru“, rekao je Davor Matijević.
„Žalosti me što se o djeci i mladima priča tek kad situacija eskalira, čemu smo nažalost svjedočili nedavno u Zagrebu. Prepušta ih se stihiji, a ne razmišlja što će s njima biti onda kad ne budu više mladi. Koliko je generacija prošlo ispod radara s krivim vrijednostima jer se nekome politiziralo. Frustrira me što obrazovanje i odgoj postaju političko pitanje, umjesto da o tome pričaju stručnjaci“, istaknuo je Matijević.
Sabina Glasovac, potpredsjednica Sabora koja je bila aktivno uključena u kreiranje kurikularne reforme i kurikuluma građanskog odgoja, također je podvukla da se tom temom treba baviti i upravljati struka.
„Politika treba davati samo smjer i okvir, kao na kurikularnoj reformi koja je nažalost zaustavljena, na kojoj je radilo preko 450 ljudi iz prakse iz cijele Hrvatske. Bila je to energija koja je mogla pokrenuti značajne stvari u Hrvatskoj. Izradili smo nacrt kurikuluma građanskog odgoja s udrugama civilnog društva. Krenuli smo eksperimentalno 2012. i doživjeli do tada neviđene otpore ljudi i udruga koji su se izgradili na toj priči. Trebala je uslijediti evaluacija pa kreiranje programa, sve od strane nevladinih tijela, ali nakon promjene vlasti nisu postojale pretpostavke u zakonu ni strategiji da se krenem putem građanskog odgoja i obrazovanja. Uvedeno je to samo parcijalno, pa zaustavljeno 2015., da bi Blaženka Divjak krenula s projektom Škola za život kada je kurikularni pristup uveden kao međupredmetna tema i kao takav danas egzistira, ali po modelu koji nije funkcionalan jer počiva na entuzijazmu pojedinih nastavnika“, istaknula je Glasovac.
Jedna od rijetkih sredina koje su uspješno uvele građanski odgoj je Grad Rijeka
Jedna od rijetkih sredina koje su uspješno uvele građanski odgoj je Grad Rijeka koji je uveo Građanski odgoj i obrazovanje (GOO) u školskoj godini 2016./17., postavši prvi grad u Hrvatskoj s takvim programom. Riječki model GOO-a osvojio je niz priznanja: nagradu INpuls Udruge gradova (2017.) za inovacije u lokalnoj samoupravi, priznanje Europske komisije (2018.) te nagradu „Gradovi za jednakost” (2019.) za promicanje jednakosti.
„Nastava se provodi kao izvannastavna aktivnost za učenike od 5. do 8. razreda osnovne škole. Istraživanja pokazuju da se učenici uključuju jer žele iskusiti nešto drugačije, naučiti kako biti bolji građani i obrađivati zanimljive teme“, rekao je Luka Čanković.
Zvonimir Glavaš govorio je o zagrebačkim iskustvima s građanskim odgojem i obrazovanjem te okupljene upoznao s implementacijom kurikula ŠIZ-a (Škola i zajednica) i ZAG-a (Zajednica aktivnih građana) u zagrebačkim osnovnim i srednjim školama, uspješnom pričom koja je započela inicijalnom odlukom aktualne gradske vlasti 2021., a potom i pilot izvedbom šk. godine ’22./’23.
„Klasičnu frontalnu nastavu zamijenila je interaktivna, problemski orijentirana nastava u sklopu koje učenici prepoznaju probleme u svojoj okolini, a potom ih istražuju, bolje upoznaju i u konačnici djeluju u pravcu njihova rješavanja. Za razliku od ZAG-a koji se prvenstveno izvodi u osnovnim školama kao izvannastavni sadržaj i zagrebački je proizvod, ŠIZ se izvodi kao fakultativni predmet u srednjim školama i izvorno je nastao na riječkom Filozofskom fakultetu. Prvi su ove godine učenici imali priliku odabrati u 80-ak zagrebačkih osnovnih i 4 srednje škole, dok se potonji nudio u 40ak srednjih škola, a interes za predmet iz godine u godinu i dalje raste, zbog čega u Zagrebu iskazuju zadovoljstvo“, rekao je Glavaš.
Na pitanje o osporavanjima građanskog odgoja i obrazovanja kao ideološkog sadržaja kojim se manipulira djecom odgovorio je da su takva osporavanja dio širih trendova u društvu koji stigmatizacijom određenih pojmova nastoje pasivizirati građane i onemogućiti im razvoj političke svijesti nužne za izgradnju demokratske kulture koja nam, kao tzv. mladoj demokraciji, kronično nedostaje.
Većina građana, složili su se svi sudionici, nemaju uvid u to što to građanski odgoj je, a to je razvijanje vrijednosti usmjerenih društvenom dobru, osjećaja društvene i političke pripadnosti, izgradnja i razvoj osobnog identiteta, razumijevanje zakona, rada institucija, političkih procesa i državnog uređenja.
„S obzirom da je svrha građanskog odgoja aktivni doprinos pojedinca za boljitak društva, važno je da pojedinci već od najranije dobi usvajaju vrijednosti o društvenoj odgovornosti, toleranciji, poštivanju ljudskih prava, izgrađuju stavove i mišljenja kroz koja brinu za druge i društvo u kojem živimo, a implementacijom građanskog odgoja u formalne odgojno-obrazovne sustave se to i postiže. Mi ćemo i dalje inzistirati na ovome i vjerujem biti u prilici uvesti građanski odgoj“, zaključio je Matijević.
