Podijelite

Povodom sve brojnijih medijskih natpisa i dojava od strane građana kako diljem hrvatske vide ilegalne migrante, odlučili smo postaviti kratki upitnik svim političkim opcijama zastupljenim u splitskom Gradskom vijeću. Evo što nam je rekao Martin Pauk, vijećnik stranke Neovisni za Hrvatsku.

Događa li se u Hrvatskoj (Dalmaciji) migrantska kriza po Vašem mišljenju?

Apsolutno. Ogroman broj ilegalnih imigranata prelazi našu granicu kao od šale, nekontrolirano ulaze na teritorij Hrvatske i predstavljaju ozbiljnu ugrozu sigurnosti svih naših građana. Više uopće nije riječ o izbjeglicama, to jest ljudima pogođenima ratnim stradanjima, već o ilegalnim imigrantima koji na silu probijaju državnu granicu, sukobljavaju se s policijom i nastavljaju svoj put preko Hrvatske.

Pravi izbjeglice su prodali sve što su imali u svojoj zemlji, uzeli dokumente, poveli svoje obitelji i sjeli na prvi avion, legalno i pristojno otišli tražiti bolji život, nisu se probijali po šumama, planinama i granicama niti tukli s policijom.

Ljudi koji su trenutno na granicama nemaju nikakve dokumente, ali imaju novac i pametne mobitele, njih nisu „izgubili“. Među njima gotovo uopće nema žena, djece i staraca, ali je sve puno mladih, snažnih muškaraca u dvadesetim godinama.

Izgledaju li vam ta kolona makar približno kao kolone hrvatskih izbjeglica iz Domovinskog rata? Naravno da nije.

Je li djelomična histerija u javnosti opravdana?

Uopće nije riječ o histeriji. Riječ je o najvećoj ugrozi naše sigurnosti, slobode i načina života još od turskih prodora. Trenutno se nalazimo u velikom, velikom problemu. Naša granica s BiH je slabo branjena, ilegalni imigranti se lakoćom probijaju. Problem je u tome što su i Mađari i Slovenci, dakle jedini naši susjedi iz EU s kojima imamo kopnenu granicu, još odavno visokom ogradom i vojskom zaštitili svoje granice.

Imigranti u Hrvatsku mogu ući, ali iz nje ne mogu izaći. Preplavit će nas. Pogledajte samo donju skicu, pa će vam biti jasno o čemu pričam.

Migrante sve češće viđamo u samoj Dalmaciji. Trebamo li se brinuti?

Jesu li se brinuli američki Indijanci kad su ugledali Europljane ili australski Aboridžini kad su vidjeli britanske brodove? Nisu, zato i jesu skoro potpuno istrijebljeni i potrpani u rezervate.

Ministar unutarnjih poslova, g. Božinović je nekidan izjavio kako se procjenjuje da između 250 i 300 milijuna ljudi u ovom trenutku želi migrirati, a cijela Europska unija ima oko 510 milijuna stanovnika. Shvaćate li sada kakvi su razmjeri migracija, što afričkih, što bliskoistočnih?

Nažalost, gospodin ministar smatra da što god da učinimo, taj proces ne možemo zaustaviti. Mađarska je dokazala da itekako možemo.

Što vidite kao rješenje ove situacije?

Odmah u neposrednom susjedstvu imamo sjajan primjer zaštite suvereniteta države, sigurnosti građana i obrane državne granice – Mađarsku.

Moj stav je jasan – ukoliko se želimo zaštititi i spriječiti da postanemo europski „hotspot“ za imigrante, moramo još jučer podignuti visoku ogradu s bodljikavom žicom, uložiti koliko god je potrebno u ljudske i materijalne resurse granične policije, a u neposrednoj pozadini ograde postaviti svu raspoloživu i do zuba naoružanu vojsku. Naoružana vojska nije tu da bi pucala na migrante, već zato da ilegalcima pokaže ozbiljnost i čvrst stav Republike Hrvatske po pitanju obrane naroda i teritorija.

Kad vide visoke ograde, žicu i dobro naoružanu vojsku, tada im neće niti pasti napamet sukobljavati se, probijati granicu i ilegalno ulaziti u Hrvatsku. Za mene osobno najbolji primjer kontroliranja migracija je zemlja na drugom kraju svijeta, Australija.

Australija je jedna od najbogatijih država svijeta s odličnim standardom i uvjetima života, a zbog bogatstva resursima i razvijene industrije je na meti mnogobrojnih migranata iz jugoistočne Azije, pretežno Filipina, Indije, Kine i Indonezije.

Australska imigracijska politika je vrlo jasna – dobrodošli ste jedino ako zadovoljavate stroge uvjete za vizu. Svaki doseljenik mora biti obrazovan, tečno pričati engleski jezik, imati dokaze o nekažnjavanju, radno iskustvo i proći sigurnosnu provjeru. Na taj način Australci osiguravaju da im zbilja dolaze osobe koje su spremne raditi kako za sebe, tako i za državu i biti korisni članovi društva, a u startu se zahvaljujući strogim uvjetima eliminiraju neškolovani, neobrazovani i sumnjivi pojedinci koji žele doći da bi parazitirali na radu vrijednih Australaca. Australija ima fantastičnu useljeničku politiku koja joj osigurava da samo kvalitetan kadar dolazi, uglavnom iz Europe, a eliminiraju potencijalno problematične pojedince.

Tu politiku najbolje možemo opisati na slikovitom primjeru pakla i raja.
Raj ima visoke standarde i uvjete za ulazak i zbog toga u njemu vlada blagostanje, a u pakao može ući tko god hoće, pa su u njemu završe sve hulje, kriminalci i zločinci ovog svijeta.

U tijeku je otvoreni sukob Vlade i predsjednice RH, a povod je Marakeška deklaracija. Kakav je Vaš stav po tom pitanju?

Na potpisivanju deklaracije u Marakešu neće biti prisutno predstavništvo Hrvatske, SAD-a, Australije, Mađarske, Austrije, Češke i Poljske. Dakle, članovi Višegradske skupine (Mađarska, Češka, Poljska), dvoje potencijalnih članova Višegradske skupine (Hrvatska i Austrija) te dvije svjetske velesile koje itekako paze da sigurnost i način života njihovih građana ne bude uništen migrantskom krizom – Australija i SAD.

Ponosan sam što je Hrvatska u tom društvu, dok se s druge strane nalaze zemlje koje je očajna imigrantska politika društveno i sigurnosno unazadila i čiji predstavnici očito vode svoje narode u propast, poput Švedske, Njemačke, Francuske, Belgije.

Iskreno se nadam da će razumna struja prevladati i da Vlada RH nipošto neće potpisati taj sporazum.

Može li dio migrantske populacije riješiti kronični nedostatak radne snage u Hrvatskoj, a osobito u turizmu ljeti?

Migrantska populacija može dovesti do toga da u Hrvatskoj uopće nemamo turizam.
Zamislite situaciju u kojoj novi val ilegalnih imigranata uđe u Hrvatsku, a ne mogu van nje.
Što će se dogoditi s turizmom u takvim okolnostima?



Podijelite

Komentiraj

Napišite komentar

* Obvezno potvrditi GDPR

*

Slažem se

Upišite svoje ime