Ministar pravosuđa Ivan Malenica u Dnevniku HRT-a je istaknuo da grčka istraga vezana za pripadnike BBB-a traje već dugo, ali i da se očekuju rezultati. Govorio je i o tome kako spriječiti nasilje nad ženama i u obitelji. Prijedlog zakona po kojem će se curenje podataka smatrati kaznenim djelom ne smatra radikalnim potezom.
Komentirajući zahtjev za izručenje 10 pripadnika Bad Blue Boysa Grčkoj Malenica je kazao kako je Europski uhidbeni nalog proslijeđen DORH-u koji po njima postupa.
- Ovo je prva faza prije odlučivanja o predaji grčkim vlastima, a sudovi su odlučili - ili istražni zatvor ili mjere opreza, rekao je.
Objasnio je kako Zakon o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama Europske unije utvrđuje proceduru, ali propisuje i iznimke.
- Sud u svakom slučaju odlučuje jesu li ispunjeni razlozi o predaji vlastima druge države, pa će se ispitivati o opravdanosti europskog uhidbenog naloga, rekao je.
Na pitanje možemo li kao država biti zadovoljni tijekom postupka, rekao je da istraga traje već mjesec dana te da se prema informacijama kojima raspolažu istraga polako privodi kraju.
100 državljana u grčim zatvorima, a malo grčkih navijača?
Istaknuo je i da je čudno da je oko 100 državljana RH u grčkim zatvorima, a malo je privedenih grčkih navijača, iako je bila riječ o ozbiljnom navijačkom sukobu u kojem je jedan dio državljana RH ozlijeđeno.
O novim zakonskim izmjenama s ciljem zaštite žena i djece
- Prijedlog zakona o zaštiti od nasilja u obitelji ide u tri smjera - pooštravanje kazni za silovanje, uvodi se novo kazneno djelo teško ubojstvo bliske ženske osobe, spolno uznemiravanje bit će kazneno djelo, ukida se zastara kaznenog djela pedofilije, u kaznenom postupku daju se veća prava žrtvi i veća je uključenost žrtve u postupak, propisuje se minimalna udaljenost između žrtve i nasilnika te se u slučaju kršenja mjere opreza može odrediti istražni zatvor.
Smatra da je prevencija jako bitna, preventivno se pokušava djelovati prema nasilniku. Misli i da treba raditi na edukaciji svih sudionika kaznenog postupka kod sudaca i državnih odvjetnika, pa će biti povećan i broj edukacija.
Curenje podataka kazneno djelo
Prijedlog zakona po kojem će se curenje podataka smatrati kaznenim djelom ne smatra radikalnim potezom. Objašnjava da je i Europski sud za ljudska prava utvrdio da 30 država koje su oni analizirali ima takvo kazneno djelo, i to restriktivnije regulirano.
- U našem prijedlogu KZ-a ovo se kazneno djelo odnosi samo na sudionike - pravosudni dužnosnici, odvjetnik, okrivljenik, tumač, vještak, svjedok, novinar neće biti obuhvaćen ovim kaznenim djelom. Obuhvaća se dio kaznenog postupka koji je nejavan. To je područje kaznenog postupka koje mora biti povjerljivo i gdje javnost ne mora biti informirana. Javnost treba biti informirana od strane pravosudnih dužnosnika, u okviru ovlasti koje imaju. Ne ograničava se sloboda medija, naglasio je Malenica za Dnevnik.hr.
