Liječnici hitne pomoći svakodnevno svjedoče kako se obične, naizgled bezopasne radnje u trenu mogu pretvoriti u situacije opasne po život. Prema podacima američkih Centara za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC), u SAD-u se svake godine zabilježi više od 155 milijuna posjeta hitnoj pomoći. Najčešći razlozi su respiratorne tegobe, bolovi u trbuhu, problemi s mentalnim zdravljem te komplikacije povezane s trudnoćom i porodom, prenosi Večernji list.
No, najčešći razlog posjeta hitnoj pomoći nisu bolesti — već ozljede. I dok mnogi smatraju da su oprezni – vežu pojas, ne stoje na vrhu ljestava i drže se ograde na stepenicama – nesreće se često dogode upravo kada se osjećamo najsigurnije. Upravo tada popušta pažnja, a rutinske radnje mogu završiti ozbiljno. Postoji jedna uobičajena navika koja liječnike hitne pomoći posebno zabrinjava — jer može završiti teškim, pa čak i po život opasnim ozljedama.
Ako ste ikada tijekom vožnje podigli noge na armaturnu ploču da se “udobnije zavalite”, vrijeme je da s tim prestanete. Liječnici upozoravaju da je upravo ta navika iznimno rizična. “Puno vozim autocestama Los Angelesa i naježim se svaki put kad vidim suvozača s nogama na armaturnoj ploči”, kaže dr. Solomon Behar, specijalist hitne pedijatrijske medicine iz Kalifornije.
Objašnjava kako u slučaju sudara sila zračnog jastuka i zamah tijela prema naprijed mogu dovesti do lomova kostiju, iščašenja i teških ozljeda zdjelice, koljena ili kukova. Slično upozorenje daje i dr. Jacob Snow, pedijatrijski liječnik hitne pomoći iz Las Vegasa: “Uvijek postoji rizik od nesreće, a vožnja s nogama na armaturnoj ploči taj rizik čini mnogo većim. Ako se automobil naglo zaustavi ili sudari, vaše noge mogu pretrpjeti prijelome, a u najgorem slučaju zračni jastuk ih može doslovno odbaciti prema licu”.
Takve ozljede mogu ostaviti trajna oštećenja, osobito ako dođe do loma kuka. “Kod djece to može utjecati na ploču rasta, što kasnije dovodi do ranog artritisa i potrebe za ugradnjom umjetnog kuka u mladosti”, upozorava dr. Snow.
Stručnjaci savjetuju da suvozači i putnici uvijek sjede s nogama na podu, a da koljena imaju lagano savijena. “Taj položaj omogućuje da sigurnosni pojas i zračni jastuci djeluju kako treba – ravnomjerno raspoređujući sile u slučaju sudara”, objašnjava dr. Behar. Također, izbjegavajte prekrižene noge, pretjerano spušteno sjedalo ili ležanje na boku. “Ti položaji mijenjaju način na koji se tijelo kreće tijekom sudara i mogu povećati rizik od ozljeda kralježnice, zdjelice ili glave”, dodaje on.
Dr. Snow podsjeća kako djeca uvijek moraju biti u odgovarajućoj autosjedalici ili boosteru, ovisno o dobi i težini. “Nakon što prerastu booster, trebaju ostati na stražnjem sjedalu barem do 13. godine”, kaže. Bez obzira na dob, svaki putnik mora biti pravilno vezan – jer sigurnosni pojas spašava živote.
