Jedan od načina rješavanja prometnih problema građana i turista Splitsko-dalmatinske i Šibensko-kninske županije je multimodalni oblik prijevoza koji će na županijskoj razini više uključivati željeznički i pomorski promet, a na području grada Splita usluge gradskog prijevoza i javnih bicikla. Naglasak je to s participativne radionice u procesu izrade Masterplana prometnog razvoja funkcionalne regije Srednja Dalmacija održane u jučer u Splitu. Na radionici su sudjelovali svi dionici povezani sa sektorom prometa na području dviju županija i grada Splita te predstavnici tijela i odjela zaduženih za prometno planiranje, upravljanje i organizaciju prometa.
Masterplan prometnog razvoja funkcionalne regije Srednja Dalmacija (područja Splitsko-dalmatinske i Šibensko-kninske županije) je sektorski i strateški dokument koji će biti od presudne važnosti za sveukupni prometni razvoj Splitsko-dalmatinske i Šibensko-kninske županije te grada Splita. On će dati uvid i pregledati usklađenost svih projekata i mogućnosti jednog područja za integraciju više prometnih sektora u jednu cjelinu. Prema riječima Marka Bašića iz tvrtke Trames d.o.o., izrađivača Masterplana, dokument je trenutno na otprilike pola puta do svoje konačne verzije s tim da su se tijekom njegove izrade četiri mjeseca radila istraživanja izvansezonskog i sezonskog prometa.
- Masterplan se ne radi i ne fokusira se na jedan projekt, nego prometne probleme sagledava globalno i potom iz njega dalje proizlaze projekti kojima će se poboljšavati određeni segmenti kompletne slike prometnog rješenja. Konačnu listu mjera ćemo dostaviti nakon radionica u Splitu i Šibeniku, najavio je Bašić.
Na izradi Masterplana prometnog razvoja funkcionalne regije Srednja Damacija radi i tvrtka Urbanex čija predstavnica Violeta Peran kazala kako se radi o dokumentu nove generacije koji uključuje smjernice i preporuke Europske unije kako i u kojem smjeru treba razvijati prometni sektor, a to uključuje i krizne situacije poput pandemije ili rata u Ukrajini, odnosno sve ono što se događa na globalnoj razini i što utječe na promjenu teretnih prometnih tokova u Hrvatskoj, a posebice Dalmaciji.
- Naša je vizija usmjerena ka javnom prijevozu i to prvenstveno željezničkom i pomorskom koje želimo postaviti kao "kralježnicu" sustava putničkog prometa gdje bismo išli s novim konceptom baziranim na urbanim aglomeracijama. To su bitne razlike u odnosu na dosadašnju praksu gdje su masterplanovi rađeni više sektorski. Mi smo sada stavili fokus na urbane aglomeracije, ali i na ruralna i ostala područja te otoke koji su po svojoj prirodi nešto drukčiji, pojasnila je Peran.
Anđelko Katavić, pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo, EU fondove i poljoprivredu Splitsko-dalmatinske županije istaknuo je kako se kod izrade Masterplana vodi računa da svi koji mogu dati doprinos njegovom što kvalitetnijem rješenju, budu uključeni u proces izrade.
- Postoji niz projekata koje pripremaju Županijske ceste, Hrvatske ceste, Hrvatske autoceste, HŽ infrastruktura, HŽ cargo i drugi koji trebaju biti uključeni u izradu Masterplana, projekta na kojem već nekoliko godina surađuju Splitsko-dalmatinska i Šibensko-kninska županija. Te dvije županije čine funkcionalnu regiju Srednja Dalmacija koja kao takva nije samo definirana po nacionalnoj strategiji prometa Republike Hrvatske, već je i plod dugoročne i dobre suradnje dviju županija i njihovih upravnih odjela, kazao je Katavić.
Potrebu multimodalnog prijevoza, odnosno kombiniranja prijevoznih sredstava kao rješenja prometnih problema s kojima se susreće grad Split, istaknula je i Vedrana Franić, pročelnica Službe za razvoj grada Splita.
- Mi kao Grad imamo projekte kojima rješavamo problem urbane mobilnosti. Trenutačno smo u fazi potpisivanja ugovora za provedbu projekta inteligentnog transportnog sustava koji bi trebao riješiti djelić problema kojeg bi i ovaj masterplan trebao detektirati, a to je smanjenje prometnih gužvi na području grada Splita i djelomično Solina. Trudimo poticati naše građane da koriste multimodalne oblike prijevoza, da koriste javni gradski prijevoz. Zato je naša gradska tvrtka i razvila sustav ticketinga te mobilnu aplikaciju putem koje se može kupiti digitalna karta ili pratiti lokacija vašeg autobusa. Imamo i jako dobro razvijen sustav javnih bicikla koje su naši građani prihvatili širokih ruku. Trudimo se da ostatak prometnih problema u gradu rješavamo u sljedećim godinama, a uz ovaj dokument smatram da će to biti još lakše, zaključila je Franić.
Radionica u procesu izrade Masterplana prometnog razvoja funkcionalne regije Srednja Dalmacija je održana s ciljem dobivanja detaljnih informacija o viziji razvoja prostora u raznim sektorima, kao i o konceptu pristupa rješavanju izazova i ostvarivanju potencijala. Ovu radionicu organizirala je Splitsko-dalmatinska županija kao nositelj projekta izrade Masterplana prometnog razvoja funkcionalne regije Srednja Dalmacija, a projektni partneri su Šibensko-kninska županija i Grad Split.
Glavni cilj izrade Masterplana prometa funkcionalne regije Srednja Dalmacija (FRSD) je rješavanje prometnih izazova i problema kao što su slaba i neefikasna unutarnja povezanost koja za posljedicu ima depopulaciju ruralnih područja i koncentraciju gospodarskih aktivnosti u urbanim sredinama.
U Masterplanu će se provest detaljna analiza stanja prometnog sustava s aspekta organizacije, operativnog funkcioniranja, voznog parka i prometne infrastrukture te identificirati glavni problemi koje treba riješiti, izraditi multimodalni prometni model za planiranje i odabir najpovoljnijih rješenja razvoja prometa, osmisliti budući prometni sustav te izraditi Strateška studija utjecaja na okoliš. Implementacijom mjera definiranih u planu trebala bi se povećati učinkovitost i održivost prometnog sustava sukladno potrebama stanovnika na prostoru regije.
Funkcionalna regija Srednje Dalmacije (FRSD) obuhvaća područje Šibensko-kninske i Splitsko-dalmatinske županije s 564.173 stanovnika i ukupne površine 19.776,40 km2. Sastoji se od 75 lokalnih samouprava (54 općine i 21 grad).
Područje FRSD u prometnom smislu predstavlja kompleksno prometno područje koje obuhvaća različite vidove prometa, kao što su to cestovni, željeznički, zračni i vodni promet, a koji zahtijevaju intermodalnost i integriranost prometa/prijevoza. Shodno navedenom, izradom Masterplana bi se trebalo osigurati da se obuhvate svi navedeni vidovi prometa, njihove specifičnosti, kao i kompleksnosti povezane s njima.
Masterplan prometnog razvoja funkcionalne regije Srednja Dalmacija izradit će se u skladu sa Strategijom prometnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje od 2017. do 2030. godine.
