Prema prisutnosti pauka i kornjaša u krošnji masline moguće je odrediti koji se sustav proizvodnje i zaštite primjenjuje u određenom masliniku, na osnovu istraživanja tvrdi dr.sc. Elda Vitanović.
Očuvanje biološke ravnoteže i cjelokupnog agroekosustava, ključni je problem današnjice. Maslinici su poput prirodnog ekosustava, teže stabilnosti, međutim, intenzivne agrotehničke mjere, osobito ako se primjenjuju svake godine, narušavaju sklad u krošnji masline smanjujući raznolikosti štetnih i korisnih vrsta te narušavaju njihovo prirodno stanište.
Domaćin štetočinjama
Maslina je domaćin brojnim štetočinjama (štetnici, bolesti i korovi). Najbrojniji među njima su kukci s 110 štetnih vrsta, potom slijede gljivice uzročnici različitih bolesti, zatim grinje, nematode, bakterije i predstavnici ptica. Od štetnih vrsta, najvažnije su maslinina muha i maslinin moljac, koji pričinjavaju značajne štete svake godine. Ekonomske štete se očituju kroz smanjenje priroda i kakvoće maslinovog ulja.
Treći je maslinin medić, ali njegova štetnost je indirektna i ne utječe vidno na količinu ploda i kakvoću ulja. Uz štetne vrste u maslinicima su prisutne i brojne korisne vrste, predatori i parazitoidi, koje svojim djelovanjem utječu na smanjenje štetnih vrsta. To su tzv. prirodni neprijatelji štetnika, koji su kao i štetnici, proučavani u cijelom svijetu, pa tako i kod nas.
U maslinicima se provode tri različita sustava proizvodnje i zaštite, a to su: konvencionalni, integrirani ili ekološki. Konvencionalni sustav je još i danas najčešći i provodi se, na najvećim površinama, dok su integrirani i ekološki sustav manje zastupljeni. U konvencionalnom sustavu je zaštita masline od štetočinja, kod nas i u svijetu, usmjerena na uporabu pesticida, što je u zadnjih nekoliko desetljeća rezultiralo negativnim učinkom na okoliš.
Iz tog razloga, danas se u maslinarstvu sve više pribjegava integriranom ili ekološkom sustavu proizvodnje i zaštite u kojima je ograničena uporaba sredstava za zaštitu bilja i umjetnih gnojiva. Analizom tla, biljnog materijala te ulja mogu se ustanoviti nedozvoljene količine sredstava za zaštitu bilja, što potvrđuje njihovu prekomjernu uporabu. Isto je moguće utvrditi i pomoću člankonožaca kao bioindikatora maslinine biocenoze, odnosno vrsta koje su pokazatelji stanja u krošnji masline.
Ulomak teksta iz časopisa Maslinar br. 5
Novi broj časopisa Maslinar možete naručiti na sljedećem linku.
