Paljenje badnjaka, unošenje slame u kuću, kolendavanje i sijanje pšenice, samo su neki od tradicionalnih običaja Dalmacije vezanih uz božićno vrijeme.
Kolenda se pjeva svim svecima, od svete Kate do svetog Ante, ali i za Božić i Novu Godinu pa sve do Sveta tri kralja, pjevaju je djeca i stariji, siromašni i bogati. Njene riječi nose izraze poštovanja prema domaćinu i gospodaru kuće, lijepe želje, blagoslov, vjeru i nadu.
Kolendari ili čestitari bi večer uoči Božića išli od kuće do kuće kolendravati. Pjevali bi stare narodne božićne pjesme, a domaćin ih je trebao pustiti u kuću osim u slučaju bolesti ili smrti. A ako bi ih netko odbio primiti, otpjevali bi mu pogradnu pjesmu.
Do ovog starog običaja držalo se diljem Dalmacija, no kada ste posljednji put slušali tradicionalne kolende na ulicama svojega grada? Njihova tradicija poznata je i diljem Splita, otoka i Zagore. Doznali smo kako su naši stari kolenavalii, ali i u kojim dalmatinskim mjestima je ova tradicija još uvijek 'živa'.
Kolendavanje na jugu Dalmacije
Božić, Nova godina i Sveta tri kralja blagdani su koji su inspirirali običaj kolendavanje na otoku Korčuli.
"U Vela Luci kolendavanje ili kako mi kažemo navješćivanje traje tri dana. Običaj je bio da bi se formirale grupe od osnovnoškolaca do starijih domaćinina koji će navješćivati od kuće do kuće, odnosno pjevati tradicionalne napjeve", priča nam Ina Padovan, velalučka pjesnikinja i spisateljica.
Za dobro odrađeno navješićivanje na području Korčule se dobivao novac.
"Skupina ulazi u dvor domaćina tražeći od domaćina dozvolu da otpjevaju pjesme. Nakon dobivene potvrde da mogu pjevati, izvedu se dvije do tri pjesme, poslije čega ih domaćin pozove u kuću i počasti. Mlađim koledarima daju po neki novčić za stvoreni ugođaj. Oni stariji pak izvedu nekoliko starih pučkih napjeva vezanih za ovaj lijepi običaj o Božiću", kazuje nam Ina.
Ipak, za dobit novac, bilo je potrebno odraditi sve tri večeri navješćivanja. A onu zadnju, na Sveta tri kralja, ako su domaćini bili zadovoljni, darovali bi kolendare novcem.
Ina se sjeća i božićne pjesme koja se izvodila u vrijeme božićnih blagdana u Vela Luci, a često se i danas zna oživjeti s malo drugačijim stihovima.
Čudnu radost od veselja navišćamo, rojenje Božjeg sina Isukrsta.
Anđel ki` priteče i ovako ter im reče:
„Do Betlema vi hodite i njemu se poklonite.“
Ovim pisma dovršuje, svića nam se izgasuje,
Neće gospodar neharan biti da nam neće otvoriti.
Mi Vam vele ne prosimo jerbo torbe ne nosimo,
Nego bokun suva kruha da jedemo do ponoća.
A sad s Bogu doviđenja, do drugoga Porojenja.
Upravo se ovaj običaj na području Korčule zadržao i do danas danas.
"Danas je običaj navješćivanja sve rijeđi, ali ipak ga ima. Nije to onako kao što je nekad bilo da se održava sva tri dana. Ali ipak na Badnju večer uvijek se okupi skupina koja ide navješćivati kod već poznatih domaćina koje uvijek razveseli ovaj stari običaj. Domaćini pjevače lijepo ugoste iako se više novac ne daje. U slučaju da ih domaćini ne prime, kolendari će im otpjevati nešto ružno", objasnila nam je Ina Padovan.
U Dubrovniku je pak kolendavanje proglašeno zaštićenim nematerijalnim kulturnim dobrom. 'Smotra kolendara'' održava se svake godine u prosincu neposredno pred Badnjak gdje naši najmlađi sugrađani svim Dubrovkinjama i Dubrovčanima čestitaju božićne i novogodišnje blagdane, tradicionalnim napjevima iz Dubrovnika i okolice. Običaj kolendavanja u Dubrovniku sačuvan je do danas u dvama oblicima: kao ophod čestitara po kućama i javni ophod gradskim ulicama.
Kolendavanje u Splitu
Sam običaj kolendavanja seže daleko u povijest, a prvi zapisi o tom običaju mogu se naći još u 12. stoljeću. Kolendavanje i božićno pjevanje, osim glazbene vrijednost, predstavlja i kulturološki fenomen očuvanja jezika, tradicije i običaja pa je tako nekada bilo i u Splitu.
Koledari bi otpjevali pjesmu u dvorištu kojom bi čestitali blagdane domaćinima te im poželjeli sreću. Nakon toga, domaćini bi pozvali koledvare u kuću pa ih unutra počastili rakijom ili vinom te objedom, najčešće blagdanskim kolačima. Skupina koledvara bi se u kući zadržala oko sat vremena, a zatim bi išli do sljedeće kuće i tako redom. U koledarskoj povorci, mladići su nosili košare za skupljanje darova domaćina, a mnogim krajevima hrvatske, trojica muškaraca bila su odjevena u jarke boje predstavljajući Sveta tri kralja.
U kući u koju se nedavno udala mlada darivala se jabuka s nabodenim maslinovim grančicama kao simbol plodnosti i mira.
Iako se prethodnih godina tradicija kolendravanja pokušala sačuvati pa bi se tako na Badnjak mogli čuti zvuci kolendi na Pjesi ili Peristilu, ove godine, kao i prethodne dvije za vrijeme korone ostat ćemo bez ovog običaja.
Čini se kako kolende u Splitu u potpunosti izumiru.
Kolendavanje u Solinu
Za razliku od Splita, kolendavanje u Solinu tradicionalno se održava.
Tako će se i ove godine u organizaciji solinske Turističke zajednice i Udruge Solinjani, oživijeti bokunić starog vremena.
"Na blagdan sv. Stjepana, pučki pjevači će kolendravati kod dva domaćina na području Solina. Domaćini će uz veselu zdravicu i bogatu trapezu ugostiti pjevače", rekla nam je Jelena Stupalo iz TZ grada Solina.
Stari Solinjani su oduševeljeni kolendarima jer kako kažu 'Lipo se sitit nekadašnjih dana i običaja'.
SOLINSKA KOLENDRA
Lipa grana od orija faljen Isus i Marija!
Supro smo Van kući došli z bande puta nismo zašli... Na poštena ova vrata,
u ka u brata
Dobra večer Bog da, vrime ga je zvati
Pa i našen
razgovora dati ...
Dobra večer Bog da, vrime ju je zvati.
Pa i našoj
razgovora dati ...
O, ti , poštovani među ljudin odabrani,
tebe cilo misto fali kako jesi čovik pravi ...
O, ti , poštovana među ženan odabrana,
tebe cilo misto fali kako jesi žena prava ...
Došli smo Van kolendati i s vami se veseliti
S ovin danin od Božića na dobro Van Božić doša! Po Božiću sveti Stipan, Po Stipanu sveti Ivan,
Po Ivanu Mlado lito, Mlado lito stanovito, rodilo Van uje, žito, a najviše karagača,
neka Van je puna bačva.
Ne čin'te nas ovdi stati Prid poštenin Vašin vratin Jer nas bura, kiša mlati.
Gnječka nan je do kolina, ispala nan postolina.
Otvarajte armerune, izvadite makarune! Otvarajte škafetine, izvadite baškotine.
A ti, , ne bud'lina, podigni se sa komina
i donesi bocun vina; nemoj vodna nego cila!
RECITACIJA:
Tri ti vrila priko kuće vrila! Prvi uja! Drugi vina!
Treći Božjeg mira!
Sinove ženija!
Ćeri udava!
Bog ti dava sa svi' strana!
SVI:
Bog ti dava sa svi' strana!!!
