Moguće je požuriti postupak donošenja odluke o inkluzivnom dodatku, a sudsku praksu pojasnio je odvjetnik Dominik Musulin iz odvjetničkog društva ‘Musulin i suradnici’. Zakonom o inkluzivnom dodatku propisano je kako je postupak za priznavanje prava na inkluzivni dodatak žuran. Hrvatski zavod za socijalni rad trebao bi donijeti rješenje i dostaviti ga stranci u roku od 15 dana od dana podnošenja urednog zahtjeva ili pokretanja postupka po službenoj dužnosti. Ako je potrebno provoditi ispitni postupak, Zavod je dužan donijeti rješenje i dostaviti ga u roku od 30 dana, piše Mirovina.hr.
Ako prvostupanjsko tijelo (Zavod) ne postupi u okviru navedenog roka, moguće je podnijeti žalbu drugostupanjskom tijelu (Ministarstvo), a koje je dužno pravno postupiti u rokovima od 60 dana od primitka žalbe. Ako niti prvostupanjsko niti drugostupanjsko tijelo o zahtjevu ne odluče u daljnjim rokovima, pred upravnim sudom se može podnijeti tužba radi šutnje uprave protiv nadležnog Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, a zbog propuštanja postupanja u zakonitim rokovima.
Ako nadležna tijela ne postupe po novim rokovima koje im odredi upravni sud u svojoj odluci povodom tužbe radi šutnje uprave, Zakonom o upravnim sporovima je predviđeno pokretanje novog postupka izvršenja sudske odluke pred nadležnim upravnim sudom, a s ciljem izvršenja sudske odluke i novčanih kažnjavanja čelnika tijela, sve dok ne donese odluku.
Nasljeđivanje prava na inkluzivni dodatak
– Kako je općepoznata činjenica da Zavod zbog opterećenosti ne postupa u rokovima iz Zakona o inkluzivnom dodatku, a zbog čega podnositelji, odnosno stranke čekaju mjesecima pa i godinama, u nekim slučajevima podnositelji, odnosno stranke nažalost niti ne dočekaju odluku Hrvatskog zavoda za socijalni rad, jer zbog svojih teških zdravstvenih stanja ili drugih okolnosti preminu. Tako prema javno komuniciranim podacima već oko 15.000 ljudi nije dočekalo odluku o inkluzivnom dodatku, podsjeća odvjetnik Dominik Musulin.
U jednom od postupaka u kojem su nasljednici tražili naknadu za inkluzivni dodatak koju bi pokojni prednik ostvario od dana podnošenja zahtjeva do trenutka smrti, Upravni sud u Rijeci u presudi od 21. kolovoza 2025. stavlja na teret stranci što nije pokrenula postupak radi šutnje uprave i koristila svoje pravo ‘ubrzati postupak’. Što se tiče trajanja prvostupanjskog stadija upravnog postupka, kada je postupak pokrenut na zahtjev stranke, stranci je u postupku na raspolaganju zaštita putem izjavljivanja žalbe zbog šutnje uprave, naveo je sud. Dakle, sud nasljednicima stavlja na teret što njihov prednik nije ‘ubrzavao’ postupak pa tako taj argument trajanja postupka pred upravnim tijelom upravni sud nije vrednovao u korist nasljednika.
Pokrenut ogledni spor pred Upravnim sudom u Zagrebu
– U odnosu na pravno pitanje imaju li nasljednici pravo na naknadu za inkluzivni dodatak koji bi pokojni prednik ostvario od dana podnošenja zahtjeva za inkluzivni dodatak do trenutka smrti, pred Upravnim sudom u Zagrebu je 24. listopada 2025. pokrenut ogledni spor, što znači da će se o navedenim pravnim pitanjima odlučivati na jednak način, kaže odvjetnik Musulin.
Ogledni spor je propisan člankom 108. Zakona o upravnim sporovima. Zakon kaže ako je u pet ili više prvostupanjskih upravnih sporova predmet tužbe iste pravne i činjenične prirode, sud može rješenjem odlučiti koji će predmet riješiti u oglednom sporu. U ostalim predmetima sud će rješenjem prekinuti spor. Nakon pravomoćnosti presude donesene u oglednom sporu sud će nastaviti voditi prekinute sporove uz primjenu dokaza koji su provedeni u oglednom sporu. Na temelju pravomoćne presude donesene u oglednom sporu sud može riješiti spor pokrenut nakon pravomoćnosti te presude bez vođenja rasprave, ali nakon omogućivanja strankama da se o tome izjasne.
– Stoga, čim se ispred Upravnog suda u Zagrebu donese pravomoćna presuda u oglednom sporu, on nastavlja voditi preostale upravne sporove. Jedna od mnogobrojnih prednosti oglednog spora je ta što u preostalim upravnim sporova nje potrebno izvoditi ponovno dokaze ili provoditi raspravu čime se smanjuju troškovi spora, a ujedno se brže ostvaruju prava stranaka u sporu, pojašnjava Dominik Musulin.
Nasljednici mogu podnijeti žalbu na obustavu postupka
Nasljednici pokojnog koji je podnio zahtjev za inkluzivni dodatak, ali nije dočekao odluku o svojem pravu, mogu podnijeti žalbu na rješenje o obustavi postupka (koje će im biti osobno uručeno ili objavljeno u službenom glasilu ako su nasljednici nepoznati), a koje nadležno tijelo u pravilu donosi sukladno članku 39. Zakona o općem upravnom postupku.
– Protiv tog rješenja bi trebalo podnijeti žalbu u roku 15 dana od primitka, o kojoj odlučuje drugostupanjsko tijelo, odnosno Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike. Protiv odluke Ministarstva kojom je odlučeno o žalbi može se pokrenuti upravni spor pred nadležnim upravnim sudom u roku od 30 dana. Navedeno pravovremeno postupanje je potrebno kako bi nasljednici u slučaju pozitivnog pravnog stava o nasljeđivanju inkluzivnog dodatka mogli ostvariti, odnosno naslijediti neisplaćene naknade na ime inkluzivnog dodatka iza pokojnog prednika, upozorava odvjetnik Musulin.
S obzirom na stav od 31. ožujka 2011. godine kada je donesen zaključak o pravnom shvaćanju sa sjednice mirovinsko-invalidsko-zdravstvenog odjela upravnog suda prema kojem ‘ako u tijeku postupka stranka umre, postupak se može nastaviti, iako se radi o osobnom pravu kad zahtjev sadrži i neostvareno imovinsko potraživanje, kao što su mirovina, osobna invalidnina, doplatak za njegu i pomoć, pravo iz zdravstvenog osiguranja i slično, i u slučaju inkluzivnog dodatka se s optimizmom, smatra Musulin, može očekivati pozitivna odluka za nasljednike.
