Velik broj vatrogasaca prije dva dana gasio je požar koji je izbio u Žrnovnici, točnije na brdu Drognjuš iznad naselja Aljinovići. To je teritorij u blizini nekadašnje vojne baze i terena koji se često spominjao kao minski sumnjiv, stoga ne čudi što su mnogi građani bili u strahu.
Borba s vatrom trajala je cijeli dan, a vatrogasci su na terenu ostali i tijekom noći. Srećom, sve je prošlo bez ljudskih žrtava, ali i bez opasnosti za školu i kuće do kojih se vatra nošena jakom burom proširila.
Možda zvuči nevjerojatno, ali Žrnovnica, naselje na istoku Splita, još uvijek ima minski sumnjivo područje. S tom činjenicom lokalno stanovništvo živi još od Domovinskog rata. Upravo to područje predstavlja opasnost za stanovništvo, posebno zbog blizine obiteljskih kuća i osnovne škole.
Zemljište u vlasništvu države
Dio zemljišta je u vlasništvu Republike Hrvatske, uključujući Ministarstvo obrane (MORH) i Ministarstvo državne imovine, što dodatno komplicira proces razminiranja zbog nejasnoća oko nadležnosti.
Stanovnici Žrnovnice često izražavaju zabrinutost zbog oštećene žičane ograde koja više ne pruža adekvatnu zaštitu od mina. Također, zabilježeni su incidenti u kojima su turisti, nesvjesni opasnosti, ulazili u minski sumnjivo područje, što naglašava hitnost rješavanja ovog problema.
Ovaj problem osobito postaje aktualan u slučaju požara, kakvih nažalost u Žrnovnici ne nedostaje. Primjerice, u lipnju 2022. godine izbio je požar na Drognjušu, no vatrogasci nisu mogli pristupiti požarištu zbog opasnosti od mina, što je dodatno ugrozilo sigurnost lokalnog stanovništva.
Odgovor ministra
Razgovarali smo s predsjednikom MO Žrnovnica Mariom Lolićem. Mjesni odbor slao je upite vezano uz ovaj problem MORH-u, a u odgovoru koji su dobili stajalo je samo koliko puta se to područje razminiralo, kao i da će se sanirati ograda.
U nastavku donosimo odgovor koji je potpisao ministar Ivan Anušić.
U vezi s vašim obraćanjem sa zahtjevom za razminiranje zemljišta na području brda Drognjuš u vlasništvu Republike Hrvatske iz djelokruga nadležnosti Ministarstva obrane dostavljamo odgovor.
Poslovi razminiranja u Republici Hrvatskoj uređeni su Zakonom o protuminskom djelovanju (Narodne novine, br. 110/15, 118/18, 98/19, 114/22 i 59/23). Člankom 60. stavkom 1. navedenoga Zakona propisana je nadležnost Ministarstva obrane za razminiranje perspektivnih vojnih lokacija i/ili građevina. Na temelju članka 7. stavka 4. Zakona o protuminskom djelovanju, Vlada Republike Hrvatske za jednogodišnje razdoblje donosi Plan protuminskog djelovanja.
Poseban dio Plana protuminskog djelovanja čini Plan razminiranja vojnih lokacija i/ili građevina koji je osnova za protuminsko djelovanje u Oružanim snagama Republike Hrvatske. Poslovima protuminskog djelovanja u Oružanim snagama Republike Hrvatske smatraju se poslovi razminiranja vojnih lokacija i/ili građevina koje obavlja za to osposobljena i opremljena postrojba Oružanih snaga Republike Hrvatske.
Katastarska čestica broj 4943, upisana u zk. ul. 14513, k.o. 329878 Žrnovnica ukupne površine 275.457 m², upisana je kao vlasništvo Republike Hrvatske, a odnosi se na vojnu lokaciju "Korešnica" za potrebe Hrvatske ratne mornarice.
Minski sumnjivo područje vojne lokacije "Korešnica" bilo je podijeljeno u tri sektora: A, B i C.
Razminiranje minski sumnjivog područja Sektora "A" 2017. godine provela je Hrvatska kopnena vojska, koja je izdala Izjavu o jamstvu kvalitete obavljenih poslova razminiranja.
Vlada Republike Hrvatske 31. ožujka 2017. donijela je Odluku o davanju prethodnog odobrenja za razminiranje perspektivne vojne lokacije "Korešnica", Žrnovnica kojom je zadužila Hrvatski centar za razminiranje za organiziranje obavljanja poslova razminiranja Sektora "B" i "C". Hrvatski centar za razminiranje izdao je 20. travnja 2018. potvrde kojima se područje plana razminiranja Sektora "B2", ukupne površine 43.020 m², i područje plana razminiranja Sektora "C", ukupne površine 44.490 m² isključuju iz minski sumnjivog područja.
Hrvatska kopnena vojska 2023. godine uklonila je vegetaciju i uredila protupožarne puteve na lokaciji "Korešnica" kako bi bili prohodni za protupožarna i ostala motorna vozila.
Oružane snage Republike Hrvatske u 2025. godini planiraju sanirati dio ograde koji se od ulaza broj 2 proteže prema istoku u duljini od oko 500 metara, u dionici koja jednim dijelom prolazi iznad Osnovne škole "Žrnovnica" kako bi se onemogućio ulazak neovlaštenih osoba u vojnu lokaciju.
"To je pod ingerencijom MORH-a, oni imaju ovlasti postupati na tom području. Apeliram da se sve sigurnosne provjere provedu, da napokon dobijemo odgovor što se tu nalazi. Neshvatljivo je da u 21. stoljeću imamo minski sumnjivo područje", kaže nam Lolić.
Razminirano 40.000 metara kvadratnih površine iznad škole
S njim se vjerojatno slaže većina stanovnika Žrnovnice. Jedna od onih koja je u strahu zbog mina je i ravnateljica Osnovne škole Žrnovnica Matija Šitum.
"Otkad sam došla na mjesto ravnateljice 1995. godine sam u strahu zbog tog područja. Svaki put kad vidim kišni oblak ili krene požar umirem od straha. Kontaktirala sam sve žive, sa psima tragačima su obilazili to područje. Kasnije sam dobila informaciju da postoji internacionalna fondacija koja prikuplja novac za razminiranje i 2002. godine smo krenuli s prikupljanjem novca. 120.000 dolara se sakupilo i razminirano je 40.000 metara kvadratnih površine odmah iznad škole. Za to imamo certifikat, a za ostalo nemamo", kaže nam ravnateljica.
Nije ugodno čuti da se uz školu nalazi minski sumnjivo područje. Znate svi kakva su djeca, misle da im se ništa ne može dogoditi. Neka nekome slučajno odleti lopta tamo pa krene u minski sumnjivo područje, ne želimo ni zamišljati što bi se moglo dogoditi. Nadamo se samo da će se reagirati prije negoli se dogodi zlo.
"Na tom području je vododerina i kosi teren, i nikad ne znate gdje mine mogu završiti. Hrvatske vode su uložile 2 milijuna kuna i vododerinu svele na kanal. Hvala Bogu da naša djeca ne idu gore", kazala nam je Matija Šitum.
Mještanin Kristijan Bratim također nije sretan zbog mina koje se nalaze u susjedstvu.
"To zaista nije normalno. Hrvatska je članica EU. Split je drugi po veličini grad u Hrvatskoj, a Žrnovnica je sastavni dio Splita. I nije normalno da ima minsko polje. Tri puta se to razminiralo, treći put je poginuo pirotehničar. Nakon toga su stali i kažu da je sve čisto. Ma neka oni dođu sa svojim obiteljima i djecom, pozivam ih da dođu na izlet i prošetaju tim dijelom. Ne znam zašto to tako drže. Kažu da će ponovno obnovit ogradu, ali nama ne treba nekakva baza niti ograđeno minsko polje. Nama treba infrastruktura, da se razvijamo u smjeru turizma, a ne da tu imamo vojnu bazu. Država bi to trebala vratiti na upravljanje gradu, da se to sredi, a ne da usred Žrnovnice imamo minsko polje. Na znam kako ljudi na to gledaju i kako je to moguće. Što bi bilo da je minsko polje na Maksimiru ili na Marjanu?! Država to mora urediti, da to bude zelena oaza, a ne baza", kaže nam Bratim.
Poslali smo upit i MORH-u, kada primimo odgovor objavit ćemo ga.
