Posljednja dva dana delegacija Grada Splita, "Čistoće" i tvrtke "Komop" predvođena zamjenikom gradonačelnika Ninom Velom posjetila je jučer sortirnicu otpada i kompostanu koju koriste stanovnici Wiener Neustadta i okolnih općina koje se nalaze u blizini Beča.
U Beču i okolici nećete vidjeti i kamenčić građevinskog otpada tamo gdje mu nije mjesto. Disciplina se vidi na svakom koraku, pa smo tako odmah na ulazu u reciklažno dvorište vidjeli građane koji su sami došli s otpadom i razvrstavali ga po vrsti. Da ovakav prizor u Splitu postane pravilo, a ne iznimka, vjerojatno ćemo se načekati. No EU vjerojatno neće dugo čekati da Hrvatska ispuni ono na što se obvezala. A obvezala se do 2020. godine dostići stopu od 50 posto odvojeno prikupljenog otpada u sklopu javne usluge, no trenutno smo na razini države na mršavih 11 posto.
Split u 2018. na poražavajućih 2,39 posto
Poražavajući je podatak da je u Splitu u 2018. prikupljeno tek 2,39 posto odvojenog otpada. Podaci za 2019. još se ne znaju no mogli bi se znati kroz dva mjeseca. Naime, do kraja ožujka Čistoća i svi ostali sudionici nadležnom ministarstvu moraju dostaviti sve podatke nakon čega će se podaci objediniti i objaviti. Tada će se znati najnovija ukupna stopa odvojenog prikupljenog otpada.
Doznajemo da je sama Čistoća je u 2019. smanjila količinu miješanog komunalnog otpada koji je dovezen na odlagalište za približno 4000 tona. Dobra vijest je i da je za skoro 50 posto porasla prikupljena količina papira, plastike, stakla i tetrapaka. U 2018. prikupljeno je 1700 tona, a 2019. 2500 tona. Ove sirovine prikupile su se iz spremnika na javnim prometnim površinama.
Regjo: Bitan je plasman sirovina
Direktor splitske Čistoće, Luška Regjo, kaže da je u Austriji bilo zanimljivo vidjeti svu tehnologiju koja je na raspolaganju te da su austrijska iskustva dragocjena u tome da se odrediti što je od svega primjenjivo kod nas.
https://www.facebook.com/dalmacijadanas/videos/659279651542886/
- Austrijanci imaju već dugogodišnju naviku u odvajanju otpada. Nažalost, mi još nismo stekli takve navike. Ovdje se sortira plastika, a papir dolazi već čist. Dobro je usvojiti nova znanja i pokušati ih implementirati u Splitu - kazao je Regjo naglasivši da treba imati rješenja za plasman svih vrsta otpada.
- Nažalost, u Splitu još nismo zadovoljavajuće riješili problem odlaganja građevinskog otpada. Trenutno je prioritet pronalaženje prostora za kompostanu, provođenje natječaja kako bi mogli početi s prikupljanjem većih količina biootpada i odvoziti ga u kompostanu. Danas dio bio otpada koji ne možemo plasirati na tržištu biva usitnjen i završava na odlagalištu. Čistoća prikuplja dio biootpada od restorana i hotela s kojima imamo posebne ugovore. Takav otpad moramo zbrinuti, a to zbrinjavanje košta.
Besplatan dovoz u reciklažno dvorište na Karepovcu
Postoji privremeno reciklažno dvorište na ulazu na odlagalište gdje građani mogu donijeti nekoliko frakcija otpada, ali trebaju imati svijet da mogu to napraviti besplatno šest dana u tjednu - govori Regjo dodavši da je Čistoća tek jedan od "kotačića" u sustavu zbrinjavanja otpada te da je nužna realizacija Centra za gospodarenje otpada u Lećevici.
- Kompostana ima svrhu ako ćete proizvoditi gnoj i dalje ga plasirati, no ako ćete ga samo odlagati, odvajanje takve vrste otpada nema svrh - zaključio je Regjo.
Iracionalan otpor dijela javnosti
Jasno je da Split još dugo neće doći na 50 posto prikupljenog odvojenog otpada. Otpor svakoj najavi izgradnje reciklažnog dvorišta, sortirnice ili kompostane izaziva negodovanje dijela javnosti. Dosadašnja iskustva s načinom gospodarenja otpada građanima daju svako pravo na sumnjičavost, no strah je u ovom slučaju u najmanju ruku neopravdan. Prije svega zbog sebe, a onda i zbog turizma kojem je grad tako naglašeno okrenut, pitanje efikasnijeg sustava gospodarenje otpadom postaje esencijalno životno pitanje. Niti reciklažna dvorišta niti potencijalna kompostana ne predstavljaju bilo kakvu opasnost za zdravlje ljudi, među ostalim, jer to nisu deponiji miješanog komunalnog otpada. Ono se zasad odlaže na Karepovac, a jednog dana u nepoznatoj budućnost, to će biti na Lećevici.
Poznato je da Bečani imaju i spalionicu otpada koja se praktički nalazi u centru grada, a u ovom pogonu se sortira odvojena plastika s područja Wiener Neustadta i okolice. Zanimljivo je napomenuti kako svaka općina ima svoje odluke o načinu postupanja s otpadom.
Spomenimo da je rata za odvoz otpada ovdje prosječnih 30-ak eura. U Splitu je to oko 5 eura.
Višak u spalionicu
Na samom početku postrojenja kojoj gravitira oko 150.000 stanovnika nalazi se reciklažno dvorište, a sama sortirnica je napravljena prije 15 godina i to baš za miješani komunalni otpad, ali se lokalna komunalna tvrtka s godinama prilagodila zahtjevima tržišta pa se sada posao ograničio na sortiranje odvojene plastike.
Ostaci komunalnog otpada suše se u kompostani te nakon toga idu u spalionicu.
Vela: Ključna participacija građana
- Kako god da planiramo budući projekt, kao gradska vlast smatramo da je nužno u cijeli proces maksimalno uključiti javnost. Bez participacije građana sustav gospodarenja otpadom jednostavno ne može funkcionirati. Jedan od ciljeva našeg putovanja s medijima je upravo to - informiranje o svim opcijama koje se nude. Nešto ranije kolege su bile u postrojenjima u Ljubljani koja je dobila brojna priznanja na europskoj razini, međutim vrijeme je pokazalo da i tamo postoje problemi koji bi bilo dobro izbjeći u našem slučaju.
Ne postoji idealan model. Jedan od ciljeva našeg posjeta je vidjeti sustave ili dijelove sustava koji funkcioniraju dobro, ali i njihove probleme kako bismo ih izbjegli - rekao je zamjenik gradonačelnika Nino Vela.
Niculović: Građani imaju besplatan kompost
Igor Niculović, regionalni menadžer tvrtke "M-U-T Austria" za jugoistočnu Europu, proizvođača i isporučitelja komunalne opreme za sortirnica i kompostanu, održao je našoj delegaciji kratku prezentaciju o djelatnosti tvrtke.
Odmah na početku otklonio je strahove mnogih naših sugrađana kazavši da u kompostiranju nema ništa štetno.
- Osjetili ste na ulazu u postrojenje da nema nikakvog neugodnog mirisa. On se osjeti tek u neposrednoj blizini boksova u kojima se odvija primarna fermentacija biootpada - naglasio je Niculović i dodao kako je kompostiranje koje rade samo ubrzavanje prirodnog procesa bez dodavanja bakterija, gljivica ili soli.
Kompost koji se koristi kao gnojivo za poljoprivredu radi se isključivo od kombinacije bio otpada iz domaćinstva i zelene mase koja je u najvećem dijelu lišće i granje.
Niculović je pojasnio kako postoji i kompost koji se dobije iz miješanog komunalnog otpada, ali se ne koristi u poljoprivredi jer može sadržavati teške metale.
Iako se odvajanje otpada dodatno ne naplaćuje, lokalna komunalna tvrtka našla je efikasan način kako doskočiti onim rijetkim građanima kojima se u odvojenom otpadu nađe i dio komunalnog - umjesto jedne kante na računu za sljedeći mjesec dobit će cijenu za dva spremnika.
Bilo kako bilo, gospodarenje otpadom u Splitu je vruća tema. Zacrtani ciljevi rješavaju se izrazito sporo. Hoće li izvjesni EU penali biti dovoljan motiv da se cijeli proces konkretnije "zakotrlja", znat ćemo uskoro.
