Nakon Mardina, putovanje se nastavlja prema Şanlıurfi, osmom turskom gradu po broju stanovnika (2 milijuna). Nalazi se u jugozapadnoj Turskoj, 40 km sjeverno od sirijske granice. U taj grad me, kao i ostale na ovom putovanju, privukla povijest. A ona je u okolici Şanlıurfe fascinantna! Prvi tragovi nastanjenosti se ovdje mogu pratiti čak 9000 godina pr. Kr. Od huritskog stanovništva, pa do vlasti Hetita, Asiraca, Perzije, Aleksandra Velikog, Armenaca, Rimskoga te Istočnorimskoga Carstva. U samom gradu je pronađen prapovijesni kip zvan "Urfa čovjek", koji datira čak 9500. pr. Kr. To su nevjerojatne povijesne brojke. Najpoznatiji arheološki lokaliteti u tom kraju su Harran i Göbekli Tepe – gdje sam otišao prvi dan boravka u Şanlıurfi.
Tekst se nastavlja nakon oglasa
Göbekli Tepe se nalazi 15 km sjeveroistočno od grada Şanliurfa do kojeg se lako može doći autom ili lokalnim prijevozom. Cijena karte za lokalitet je oko 40 kuna. Zbog čega je Göbekli Tepe toliko važan arheološki lokalitet da se smatra vrjednijim od piramida u Egiptu i da mu se tepa kao mjestu „nulte točke ljudske civilizacije“? Pa odgovor je jednostavan. U školama su nas do par desetljeća učili kako su prve graditeljski sposobne civilizacije bili drevni Sumer i Egipat (oko 5000 g. pr. Kr.) i da su svi narodi prije bili tek „lovci sakupljači“, a onda su 1994. godine njemački arheolozi shvatili da se na „trbušastom brdu“ (turski prijevod Göbekli Tepe) nalazi monumentalno svetište sagrađeno između 9600 godina (znanstveno dokazano!) prije Krista.
Što bi značilo da smo promašili najmanje za 7000 godina, vjerujući da su piramide u Gizi najstarije monumentalne građevine. Göbekli Tepe je najstarija vjerska građevina na svijetu karakteristična po više ovalnih struktura, sačinjenih od vapnenačnih monolita u obliku slova T. Monoliti nisu iste izrade i veličine, ali u prosjeku su visoki do 5 metara i težine do 16 tona). Teško da bi ih „neuki divljak“ tog doba mogao sagraditi. Posrijedi je očito napredna i iščezla civilizacija koje je imala znanje i viziju da to sagradi. Ja mogu samo posvjedočiti da se na tom mjestu osjeća pozitivna i jaka energija.
Nakon Göbekli Tepea se vraćam u Şanlıurfu gdje obilazim rimsku utvrdu na brdu i nekropolu Kizilkoyun, kao i jezero Balıklıgöl pokraj koje se nalazi špilja Hazreti Ibrahim Halilullah u kojoj se navodno rodio prorok Abraham. Zanimljivo, u tom jezeru se nalazi mnoštvo riba koje se smatraju svetim zbog vode koja protječe kroz Abrahamovu špilju. Vjernici ih često hrane, što se smatra blagoslovom. Iako je u vrijeme mog posjeta na snazi bio „vikend lockdown“ i svakodnevni lockdown nakon 21 sat, mogao se pronaći restoran u kojem se obilato jede za 5-10 eura.
Za vrijeme „vikend lockdowna“ je dobra opcija obilazak muzeja svjetske razine u Şanlıurfi. Naravno, pod uvjetom da ste zaljubljenici u povijest poput mene. Obišao sam Arheološki muzej i Muzej mozaika Haleplibahçe. Prvi je uglavnom posvećen Göbekli Tepeu, a drugi grčkim i rimskim mozaicima od kojih je najpoznatiji onaj posvećen ženama ratnicama Amazonkama. Iako su ovo bila dva sadržajna dana u Şanlıurfi, nismo se još rastali od tog grada. Nastavak priče pročitajte/pogledajte u novom nastavku.
