Odvjetnik Martin Sherri gostovao je u emisiji N1 televizije gdje je govorio o ništetnosti bankarskih naknada u Hrvatskoj te o mogućnostima povrata novca koji su banke godinama naplaćivale građanima i poduzetnicima.
Povod razgovoru bila je odluka Vrhovnog suda Republike Hrvatske iz prosinca 2024. kojom je potvrđeno da su naknade za obradu kredita ništetne ako nisu bile ugovorene kao stvarni trošak. Time je potrošačima otvorena mogućnost povrata uplaćenih iznosa, zajedno sa zateznim kamatama koje teku od dana plaćanja. Sud je zauzeo stav da se naknada mora odnositi na konkretnu uslugu, a ne služiti kao prikriveni dio kamate što je potaknulo val tužbi.
“Unazad par desetljeća banke su naplaćivale proviziju od jedan do tri posto kako bi se obradio zahtjev za kredite. Ako bi stranke prije vremena otplaćivale kredite, naplatile bi jedan do tri posto za naknade iako usluga nije ni postojala. Posljedično tome, sve učestalija i stabilna sudska praksa jest vraćati strankama naknade. Treba naglasiti da su naknade naplaćivane za kredite u svim valutama”, kaže Sherri.
Vrijedi i za fizičke i za pravne osobe
Istaknuo je da ovaj slučaj nema veze s presudama vezanima uz kredite u švicarskim francima te da se pravo na povrat ne odnosi samo na fizičke, nego i na pravne osobe. Otvara se i pitanje hoće li povrat tražiti jedinice lokalne i područne samouprave, budući da se kod većih iznosa kredita radi o znatnim svotama novca. Iako su do sada zahtjeve za povratom uglavnom podnosili građani, Sherri očekuje da će se u taj proces uskoro uključiti i tvrtke. “Uzmite primjer, kredit je 100.000 eura, banke bi u startu uzele minimalno tisuću eura. Dakle, tu je riječ o tisućama i tisućama eura”, zaključio je.
“Rok zastare počinje teći tek od utvrđenja ništetnosti, a nakon toga se može tražiti isplata, što znači da se moguće žaliti i na kredite otprije dvadesetak godina. Banke se žustro bore. To im je poprilični rizik, kako reputacijski, tako i ekonomski jer se radi o profitu od oko tri posto od svih kredita. Priča o ‘švicarcu’ je samo kap u moru u odnosu na ovo. Zato banke pokušavaju prikazati da se radi o nesigurnoj praksi, ali sudske odluke pokazuju suprotno”, rekao je stručnjak.
Na kraju razgovora Sherri se osvrnuo i na tužbe Upravnom sudu zbog sporog odlučivanja o inkluzivnim dodacima te neisplate sredstava osobama koje su preminule tijekom postupka. Upozorio je na problem administrativne šutnje i istaknuo da se stranke imaju pravo obratiti sudu čim dođe do kašnjenja. Dodao je i da se neisplaćeni iznosi u slučaju smrti korisnika moraju isplatiti nasljednicima jer čine dio ostavine.
